<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Le Médiateur-Umuhuza &#187; Vie quotidienne</title>
	<atom:link href="http://murengerantwari.unblog.fr/category/special-rwanda/societe/vie-quotidienne/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://murengerantwari.unblog.fr</link>
	<description>Notre Magazine en ligne</description>
	<lastBuildDate>Tue, 15 Mar 2022 21:16:43 +0000</lastBuildDate>
	<language>fr-FR</language>
		<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
		<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.7.5</generator>
	<item>
		<title>Inkotanyi zirahindura abana b&#8217;igihugu nk&#8217;ibikinisho: Uwateje igikuba ko ari Miss w&#8217;icyaro yaba ari nawe wari wambitswe amapingu ko yateguye ibitaramo bidasobanutse!</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2019/01/11/inkotanyi-zirahindura-abana-bigihugu-nkibikinisho-uwateje-igikuba-ko-ari-miss-wicyaro-yaba-ari-nawe-wari-wambitswe-amapingu-ko-yateguye-ibitaramo-bidasobanutse/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2019/01/11/inkotanyi-zirahindura-abana-bigihugu-nkibikinisho-uwateje-igikuba-ko-ari-miss-wicyaro-yaba-ari-nawe-wari-wambitswe-amapingu-ko-yateguye-ibitaramo-bidasobanutse/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 11 Jan 2019 03:01:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[mediator]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Vie quotidienne]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=7575</guid>
		<description><![CDATA[]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2018/11/rpfihanganye-namashitani.jpg" rel="lightbox[7575]"><img class="alignnone size-medium wp-image-6463" alt="RPFihanganye n'amashitani" src="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2018/11/rpfihanganye-namashitani-203x300.jpg" width="203" height="300" /></a></p>
<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2019/01/missmwiseneza.jpg" rel="lightbox[7575]"><img class="alignnone size-medium wp-image-7563" alt="MissMwiseneza" src="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2019/01/missmwiseneza-300x152.jpg" width="300" height="152" /></a></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2019/01/11/inkotanyi-zirahindura-abana-bigihugu-nkibikinisho-uwateje-igikuba-ko-ari-miss-wicyaro-yaba-ari-nawe-wari-wambitswe-amapingu-ko-yateguye-ibitaramo-bidasobanutse/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Professeur Augustin Banyaga yahawe igihembo</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/06/01/professeur-augustin-banyaga-yahawe-igihembo/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/06/01/professeur-augustin-banyaga-yahawe-igihembo/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 01 Jun 2012 18:14:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Mzee Bisangwa]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Culture]]></category>
		<category><![CDATA[Histoire]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>
		<category><![CDATA[Vie quotidienne]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=3417</guid>
		<description><![CDATA[Professeur Banyaga, wa Munyarwanda w’icyamamare ku mubare na n’ubu arahishura theorèmes abazungu bakiranda! Uyu Einstein w’ u Rwanda  yari akwiye no gufasha mu isigura rya « Problème FPR! » Le professeur de mathématiques Augustin Banyaga, d’origine rwandaise, a été honoré  lors de l‘« école de recherche » organisée du 07 au 18 mai à l’Université Cheikh Anta Diop de [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<div>
<p><a href="http://justiceaurwanda4.unblog.fr/files/2012/06/Augustin-Banyaga1.jpg" rel="lightbox[30]"><img src="http://justiceaurwanda4.unblog.fr/files/2012/06/Augustin-Banyaga1.jpg" alt="Professeur Augustin Banyaga yahawe igihembo Augustin-Banyaga1" width="550" height="355" /></a><span style="color: #000000"><strong><em>Professeur Banyaga, wa Munyarwanda w’icyamamare ku mubare na n’ubu arahishura theorèmes abazungu bakiranda! Uyu Einstein w’ u Rwanda  yari akwiye no gufasha mu isigura rya « Problème FPR! »</em></strong></span></p>
<p><strong>Le professeur de mathématiques Augustin Banyaga, d’origine rwandaise, a été honoré  lors de l‘« école de recherche » organisée du 07 au 18 mai à l’Université Cheikh Anta Diop de Dakar (Ucad) au Sénégal. Une reconnaissance de son engagement dans l’éducation et la recherche  en Afrique.</strong></p>
<div><a href="http://www.jambonews.net/wp-content/uploads/2012/05/Augustin-Banyaga1.jpg" rel="prettyPhoto" rel="lightbox[3417]"><img src="http://www.jambonews.net/wp-content/uploads/2012/05/Augustin-Banyaga1.jpg" alt="Augustin Banyaga" width="198" height="128" /></a>Augustin Banyaga</div>
<p>Pr Banyaga, né au Rwanda en 1947,  a fait ses études universitaires à l’université de Génève, d’où il est sorti en 1976 comme docteur en Mathématiques. Il est actuellement professeur de mathématiques à l’université de Pennsylvanie aux Etats-Unis. (<a href="http://www.math.psu.edu/banyaga/banyaga2.pdf">http://www.math.psu.edu/banyaga/banyaga2.pdf</a>).</p>
<p>Il est conférencier pour le Centre International de Mathématiques Pures et Appliquées (CIMPA), une association internationale créée en France en 1978, et dont l’objectif est de promouvoir la coopération internationale au profit des pays en développement, dans le domaine de l’enseignement supérieur et la recherche en mathématiques et dans les disciplines connexes, informatique notamment.  (http://www.cimpa-icpam.org/).</p>
<p>L’une des tâches principales du CIMPA, est l’organisation des « écoles de recherche ». Il s’agit  d’une introduction ou une présentation, lors d’un séminaire, de l’état de recherche dans un des domaines mathématiques. Elles s’adressent à des enseignants-chercheurs débutants des pays en voie de développement.</p>
<p>Dans ses autres activités sur le continent africain, il a été éditeur de l<em>’Africa Matematika journal</em> de l’Union Mathématique Africaine (<a href="http://www.math.buffalo.edu/mad/AMU/Afrika-Matematica.html">http://www.math.buffalo.edu/mad/AMU/Afrika-Matematica.html</a>),  Il collabore aussi avec l’université du  Benin comme professeur invité.</p>
<p><em>Anastase Nzira</em></p>
<p><a href="http://jambonews.net"><em>Jambonews.net</em></a></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/06/01/professeur-augustin-banyaga-yahawe-igihembo/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Vie quotidienne: Karimi ka shyari yashobora gutuma bakubikira imbehe wajyaga uriraho!</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/01/26/vie-quotidienne-karimi-ka-shyari-iyo-utamwiciyeho-ashobora-no-gutuma-bakubikira-imbehe-wajyaga-uriraho/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/01/26/vie-quotidienne-karimi-ka-shyari-iyo-utamwiciyeho-ashobora-no-gutuma-bakubikira-imbehe-wajyaga-uriraho/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 26 Jan 2012 07:09:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[mediator]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Société]]></category>
		<category><![CDATA[Vie quotidienne]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=2837</guid>
		<description><![CDATA[Iyo umuhimbyi w&#8217;umunyarwanda yerekanaga Karimi ka shyari uwari we (urya ubabazwa no kubona uriho, yabona ibyiza byawe akajiginnwa, intego ye ikaba iyo kubisenya, agahora amatwi ayabangiriye, yiteze inkuru mbi yakuvugwaho n&#8217;ibindi n&#8217;ibindi&#8230;) hari ushobora gukeka ko ari amakabyankuru. Ariko uramutse usubiye mu nyandiko zivuga ku buzima mu Rwanda muri iki igihe, ntiwibuza gutekereza ko mu [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><em><strong>Iyo umuhimbyi w&rsquo;umunyarwanda yerekanaga Karimi ka shyari uwari we (urya ubabazwa no kubona uriho, yabona ibyiza byawe akajiginnwa, intego ye ikaba iyo kubisenya, agahora amatwi ayabangiriye, yiteze inkuru mbi yakuvugwaho n&rsquo;ibindi n&rsquo;ibindi&#8230;) hari ushobora gukeka ko ari amakabyankuru. Ariko uramutse usubiye mu nyandiko zivuga ku buzima mu Rwanda muri iki igihe, ntiwibuza gutekereza ko mu ngorane zikomeje kugwirira abanyarwanda (gufungishana, kubeshyerana, gushyashyarizanya, gushinja ibinyoma&#8230;), ushobora gusanga kiriya gihugu kitarokamwe n&rsquo;inzangano gusa, ahubwo ko ishyari n&rsquo;amatiku n&rsquo;urugomo nabyo byahawe intebe. Nako ntibishidikanywaho ko byimitswe mu gihugu, nyiramaso yerekwa bike ibindi akirebera. Inkuru ikurikira tuyisanga mu kinyamakuru Igitondo.com. Mwisomere&#8230;</strong></em></p>
<p><a href="http://igitondo.com/spip.php?article3001" rel="nofollow" target="_blank">http://igitondo.com/spip.php?article3001</a><br />
<strong><span style="font-size: large">Birababaje kuba umuntu yakwirukanwa ku kazi azira amatiku</span></strong></p>
<p>Wednesday 25 January 2012</p>
<p><img src="http://igitondo.com/IMG/jpg/Workers_edited.jpg" alt="Vie quotidienne: Karimi ka shyari yashobora gutuma bakubikira imbehe wajyaga uriraho! dans Société Workers_edited" width="340" height="345" /></p>
<p>Buri muntu wese akwiriye kumenya ko mugenzi we ari umuntu nka we kugira ngo byibuze abashe kumva ko ataharanira gutikurira mugenzi agamije kumukura ku mugati wari umutunze.</p>
<p>Iki gitekerezo nagikomoye ku mpamvu zitandukanye zirimo ibyo numvanye abagabo babiri kuri uyu wa kabiri, ndi mu modoka, mva muri gare ya Nyabugogo nerekeza ku Gisimenti mu mujyi wa Kigali. N’abantu batandukanye- naganiye na bo- bahamya ko abantu bamwe birukanwa ku mirimo cyangwa se bagafata icyemezo cyo kwivana ku kazi mu gihe basanga kukagumaho byabakururira ingorane. Yemwe n’inkuru yasohotse mu Kinyamakuru <em>Syfia Grands Lacs</em>umwaka ushize ivuga ko bamwe mu bakozi bahitamo guhora bahinmduranya imyanya. Impamvu ni ubwoba bw’uko ngo babona abashinzwe kugenzura imikorere yabo bazabarenganya (babaha amanota mabi ku maherere) bigatuma birukanwa ku kazi maze bagahitamo gushakisha akandi hakiri kare.</p>
<p>Ngarutse kuri ba bagabo babiri, icya mbere navuga ni uko ntabazi kuko bwari ubwa mbere mbabonye. Baganira, umwe ati: “Bari kumutikurira kugira ngo babone uko ava ku kazi. Bamuhimbiye amadosiye amushinja amakosa kandi ntayo mu bigaragara.”</p>
<p>Undi na we ni ko kungamo: “Nta kundi babigenza, iyo abantu babona nta kosa ufite kandi bashaka kukwikiza; bagucurira umugambi w’ikintu kitabayeho kugira ngo babone uko bakwangisha abandi.”</p>
<p>Gusa sinashoboye kumenya uwo batikurira uwo ari we n’ahantu akorera kuko nabajije abo bagabo bombi, bagahitamo kubimpisha. Cyakoze icyo nabashije kumenya ni uko yari perezida w’ikigo cyangwa urwego (institution) runaka rwo mu Rwanda.</p>
<p>Abo bagabo baganira kuri icyo kibazo, nari nteze amatwi ; gusa ntibyanshobokeye kuganira na bo bihagije ngo ngire ibyo mbasobanuza neza. Cyakoze, icyo numvise ni uko ngo uwo mugabo ’perezida’ aregwa amakosa atandukanye arimo iry’uko yaba yarahaye inka (ntamenye umubare) amakoperative atandukanye atabifitiye uburenganzira. Ibyo, abo bagabo bakabyita ibinyoma by’ibipapirano.</p>
<p>Mu bigaragara kandi abo bagabo bafite aho bahuriye n’icyo kibazo kuko bivugiraga ko bazitabira inama iteganyijwe kuri uyu wa gatanu mu rwego rwo kwiga kuri icyo kibazo. Bombi bemezaga ko bazashyigikira uwo muperezida.</p>
<p><strong>‘Uwo muperezida azira kutarenganya, kutarobanura ku butoni nk’abo bakorana’.</strong></p>
<p>Nk’uko ba bagabo bavuze kandi bigaragara ko bababaye cyane, uwo muperezida yigirira umutima mwiza, ntarobanura, akunda buri wese, ntagendera ku marangamutima. « Ntagira imipaka nk’abandi, nka twe twese ».</p>
<p>Abo bakorana ngo bamuziza ko yanga gukora ibyo bakora, bityo ngo bagasanga batakomeza gukorana na we. Cyakoze ibyo birashoboka nk’uko n’umugani w’Igifaransa ‘Les beaux esprits se rencontrent’, ubivuga. Mu Kinyarwanda bavuga ngo ibisa birasabirana. Uzasanga abantu bashwanishwa no kutabona ibintu kimwe, nyamara atari ko bikwiye kugenda. Ukwiye kumenya ko wowe uri wowe, nushaka ko mbona ibintu kimwe nawe; uzaba wibeshye cyane bikomeye kuko nabona ibintu kimwe nawe ndamutse ndi wowe kandi si ko bimeze. Njye ndi njye, nawe uri wowe; turi abantu babiri batandukanye; baryoherwa, bishima, bakora n’ibindi mu buryo butandukanye.</p>
<p>Ariko rero ntibyoroshye ko twakwemeza ko ibivugwa na bariya bagabo ari inkuru y’impamo n’ubwo na none tutanabihakana, cyane cyane ko tutazi nyir’ubwite ngo tuzamwegere ndetse tunavugane n’abamurega na bo bashinjwa amatiku. Gusa, biramutse ari ukuri ko uwo muperezida azira amatiku, sinatinda gushimangira ko icyo cyaba ari ikibazo gikomeye cyane ku buryo buteye inkeke.</p>
<p><strong>Ikibazo nk’iki gishobora kuba cyeze mu Rwanda</strong></p>
<p>Ntutekereze ko uwo muperezida ari we wenyine waba uhuye n’icyo kibazo. Ngiye kuguha ingero eshatu gusa.</p>
<p>Urwa mbere ni ikibazo cyabaye (mu w’2010) ku muntu wari urangije muri imwe muri kaminuza zo mu Rwanda wafashe icyemezo cyo kureka akazi keza, amaze kubona ko abo yakoranaga na bo bashakaga kumugerekaho idosiye kandi ngo icyo bashakaga ari uko ava kuri ako kazi.</p>
<p>Uwo muntu yantangarije ko yabonaga ibimenyetso byamwerekaga ko ashobora no gufungwa azira ako kazi.Kubera kubura ako kazi no kuba atari afite akandi ubwo twaganiraga, nirinze kumubaza byinshi kuko nabonaga afite ipfunwe dore ko yanambwiye ko adashaka ko mubaza byinshi. Ati : « Fata ko nazize amatiku y’abo twakoranaga, bishakiraga umwanya, barawubonye, birarangira, ubu nta kazi mfite. »</p>
<p>Ako kazi kari keza, nk’uko mbivuze, ariko si ngombwa kuvuga ako ari ko n’amafaranga yahembwaga, gusa ikiri cyo ni uko kari keza dore ko yanabinyibwiriye. Cyakoze sinavuga uwo ari we dore ko na byo bitari ngombwa.</p>
<p>Urundi rugero ni ikibazo nabwiwe n’umwe mu banyamakuru mugenzi wanjye ukorera hano mu Rwanda. Amaze imyaka irenga 15 mu itangazamakuru. Nganira na we mu mpera z’umwaka ushize yarambwiye ati: “ Nk’iyirukana ry’abakozi rikunze kubaho rimwe na rimwe mu gihugu, abantu (abirukanwe) barakubwira bati: ‘Mu bakozi 40 birukanwe, bamwe bakomoka aha, cyangwa bamwe hari ibyiciro bahuriyeho ari benshi; mu myitwarire y’umuyobozi agenda areba ibi n’ibi.”</p>
<p>Uwo munyamakuru nahisemo kutavuga amazina yakomeje ambwira ko yakoze igenzura agasanga bishobora kuba ari byo koko ko hari abakozi bamwe birukanwa atari uko badashoboye akazi “Nakubwiye ngo hari nk’ahantu habiri nabwiwe kandi nanjye nakora n’igenzura nkasanga bishobora (kwirukanwa ku kazi) kuba bishingiye aho umuntu ava n’ibindi. Abantu uko bakubwira n’isesengura bagukorera ugasanga ari byo.”</p>
<p>Urwa gatatu ni inkuru yasohotse muri <em>Syfia Grands Lacs</em> ku itariki ya 23 Nzeri 2011 yavugaga ko abakozi benshi bo mu Rwanda bahora bahindura imirimo kubera amanota mabi bahabwa mu isuzumwa ry’imikorere yabo (evaluation mark/ cote de performance).</p>
<p>Iyo nkuru ikaba yarerekanaga ko akarengane, amarangamutima y’ikimenyane n’irobanura ku butoni ari byo bishingirwaho mu guha abakozi amanota y’uko bakora aho gushingira ku bushobozi bagaragaza ku kazi. “ Ndi umwe mu bakozi 36 barenganyijwe, bagahabwa amanota mabi mu isuzuma mikorere ku mpamvu y’amarangamutima mu karere ka Rubavu,” ni ko Javan Nkundabakura, wahoze ari umuyobozi w’imari mu karere ka Rubavu, yatangarije Syfia Grands Lacs.</p>
<p>Akomeza agira ati: “ Twagejeje ikibazo kuri komisiyo y’abakozi n’umurimo, ikoze iperereza, isanga abakozi 12 kuri 25 bari bayigejejeho ikibazo; bari bararenganyijwe.</p>
<p>Komisiyo yasabye akarere kongera kudusubiza mu mirimo ariko njye ikibabaje ni uko akazi kanjye kari karahawe undi,iyo abagufiteho ubushobozi batagushaka; baguha amanota mabi bakurikije amarangamutima yabo kugira ngo bakwikize.”</p>
<p><strong>Ingaruka z’iki kibazo</strong></p>
<p>Nawe urabyumva ko iyo umuntu akwirukanye ku kazi kagutungaga n’umuryango wawe ku maherere, udashobora kwishima na gato kuko aba akubujije imibereho.</p>
<p>Ntibiba byoroshye ko uhita unabona akandi dore ko hari n’ubwo uwakwirukanye atyo aba yaranaguharabitse ku buryo bishobora gutuma abantu bagutera icyizere.</p>
<p>Ibyo bishobora gutuma wumva wanze buri muntu wese, usibye wowe ahari ariko ntekereza ko ushobora no kwiyanga ukumva ko hari icyo wacumuye ku Mana, ukumva ko yakuvumye wenda.</p>
<p>Muri make ibyo maze kuvuga haruguru ntabwo ari ibigutegurira kuba umuntu ufite ubumuntu koko. Wenda byaba byiza dushatse abize ibyerekeye imitekerereze y’umuntu ‘psychologists/ psycologues bakadusobanurira ingaruka nk’abantu babisobanukiwe. Ariko ntekereza ko ingaruka ari nyinshi cyane ku buryo zishobora no kurenga zikava ku muntu umwe (wagize ikibazo nka cya kindi) zigafata abantu benshi.</p>
<p><strong>Icyakorwa</strong></p>
<p>Ariko ubundi njye ndibaza. Iyo umuntu yicara agacurira mugenzi umugambi wo kumuvana ku mugati, we kuki atabanza ngo yibaze ati: “Ari njye bibayeho, nabigenza nte? Bibaye ku muvandimwe, mwene wacu, inshuti yanjye; byanshimisha?”</p>
<p>Tugomba kumenya ko inkoni ikubise mukeba, uyirenza urugo. Njyewe, ndishima, ndababara, ndasonza, ndakunda, ndifuza; nzi kandi ngomba kumenya ko n’undi wese usigaye ari uko bimeze. Bityo nimfata icyemezo cyo kwanga mugenzi wanjye, nkwiriye kubanza kwibaza nti: “Ari njye banze, byagenda gute? Ngomba kumenya ngo nintikurira mugenzi wanjye, njyewe nibantikurira, aho nzamererwa neza? Ese, ubwo utikuriye umuntu nyuma akazabikwishyura cyangwa akabyishyura uwawe cyangwa abawe? Aha byumvikane, sinkangurira abantu kwihorera kuko ni bibi; unyuranya na njye, ampe ingero n’ibimenyetso cyakoze sinanabyemera kuko umuntu ampemukiye, icyiza mbona ni ukumwegera nkamwumvisha ko adakwiriye kuzongera guhemuka aho kwihorera.</p>
<p>Aha rero icyakorwa cya mbere ni uko buri wese akwiriye kumva ko ibyo yifuza ko bimukorerwa ari byo yanifuriza abandi, ikindi akagerageza gufata ibyemezo bidashingiye ku marangamutima ahubwo bishingiye ku bintu binyuze mu mucyo. Ikirenze icyo nta muntu ndumva ubayeho neza kubera ko yatikuriye mugenzi we cyangwa bagenzi be; buriya uganiriye n’aba-psychologysts ntekereza ko babigusobanurira.</p>
<p>Cyakoze ikindi mbona cyakorwa, kubera ko iki kibazo gishobora kuba cyeze mu Rwanda, nsanga inzego zinyuranye zikwiriye gutangira gutekereza ku ngamba zafatirwa iki kibazo kuko byanze bikunze gifite n’ingaruka ku mitangire ya serivisi, ubukungu n’iterambere.</p>
<p>Kuko ndibaza nti: “Niba uzaharanira ko runaka avanwa ku kazi kubera ko mufite ibyo mutumva kimwe, ugashyiraho uwo muhuje imyumvire; ubwo uzavuga ngo ndashaka umuntu ushoboye akazi? Oya ibyo gushobora akazi no kutagashobora, nta gaciro uzabiha.”</p>
<p>Usoma ibi, aramutse atanze igitekerezo cyangwa inama kuri iki kibazo, yaba agize neza cyane.</p>
<p><strong>JBN</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/01/26/vie-quotidienne-karimi-ka-shyari-iyo-utamwiciyeho-ashobora-no-gutuma-bakubikira-imbehe-wajyaga-uriraho/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		</channel>
</rss>
