<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Le Médiateur-Umuhuza &#187; Kigeli V &amp; Royauté constitutionnelle</title>
	<atom:link href="http://murengerantwari.unblog.fr/category/special-rwanda/kigeli-v-royaute-constitutionnelle/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://murengerantwari.unblog.fr</link>
	<description>Notre Magazine en ligne</description>
	<lastBuildDate>Tue, 15 Mar 2022 21:16:43 +0000</lastBuildDate>
	<language>fr-FR</language>
		<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
		<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.7.5</generator>
	<item>
		<title>Mise au point: Impamvu intera kwamagana icyiswe leta y‘u Rwanda ikorera mu buhungiro!</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2022/03/15/mise-au-point-impamvu-intera-kwamagana-icyiswe-leta-yu-rwanda-ikorera-mu-buhungiro/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2022/03/15/mise-au-point-impamvu-intera-kwamagana-icyiswe-leta-yu-rwanda-ikorera-mu-buhungiro/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 15 Mar 2022 21:16:43 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Dialogue Inter Rwandais]]></category>
		<category><![CDATA[Eglise et Societe]]></category>
		<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Kwinigura]]></category>
		<category><![CDATA[Le Point d'actualite, Revue Artcles et declarations]]></category>
		<category><![CDATA[Leadership]]></category>
		<category><![CDATA[MDPR]]></category>
		<category><![CDATA[People]]></category>
		<category><![CDATA[Point de Vue!]]></category>
		<category><![CDATA[Pour un etat de Droits]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>
		<category><![CDATA[Special Rwanda]]></category>
		<category><![CDATA[Ukuri nemera! (Theophile Murengerantwari)]]></category>
		<category><![CDATA[Verite et Reconciliation]]></category>
		<category><![CDATA[Gouvernement rwandais en exil]]></category>
		<category><![CDATA[Grex]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=8834</guid>
		<description><![CDATA[Mise au point: Impamvu intera kwamagana icyiswe leta y‘u Rwanda ikorera mu buhungiro! 0. Intangiriro: Umwuka wo kwifuza impinduka ntukadutere kurangara Mu kinyarwanda abakuru bakunze guca umugani bagira bati „ Abatutira batongana batura ukubiri“, bityo ntangije uwo mugani iyi nyandiko ngira ngo ngire icyo mvuga ku biriho muri iki gihe cyane cyane bijyanye n‘icyo bamwe [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-size: x-large"><strong><span style="color: #000000">Mise au point: Impamvu intera kwamagana icyiswe leta y‘u Rwanda ikorera mu buhungiro!</span></strong></span><br />
<a href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2018/11/img-20181002-wa0001.jpg" rel="lightbox[8834]"><img class="alignnone size-medium wp-image-6633" alt="Theo Murengerantwari" src="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2018/11/img-20181002-wa0001-300x300.jpg" width="300" height="300" /></a></p>
<p><strong><span style="color: #000000;font-size: large">0. Intangiriro: Umwuka wo kwifuza impinduka ntukadutere kurangara</span></strong></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Mu kinyarwanda abakuru bakunze guca umugani bagira bati „ Abatutira batongana batura ukubiri“, bityo ntangije uwo mugani iyi nyandiko ngira ngo ngire icyo mvuga ku biriho muri iki gihe cyane cyane bijyanye n‘icyo bamwe bakunze kwita leta, cyangwa se Gouvernement y‘u Rwanda ikorera mu buhungiro. Nk‘uko abo twabiganiriyeho bihagije babizi, kuba ntajya imbizi n‘ibyo bise leta ku mpamvu zinyuranye, ntabwo ari ikibazo cyo kugendera ku marangamutima. Gushyiraho leta ikorera mu buhungiro abantu uko bishakiye, bisa no gutesha agaciro ihame ubwaryo bw‘icyo bita „leta“, bigatanga n‘isura y‘igihirahiro abantu barimo, ikimenyetso mbese ko ibyo abantu bari barubakiyeho byataye agaciro ku buryo batakimenya ayo bacira n‘ayo bamira mu kuba bagena isura ya systeme y‘ubutegetsi baba bifuza mu gihe kizaza.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Nashoboraga kuguma muri silence kuri iki kibazo, bitavuze ko ntari mfite icyo nabivugaho cyangwa se kwandika. Ntabwo rero byatewe n‘uko plume nandikishgaga yaba yarahagaze, ahubwo ni uko ari ikibazo nagombaga kugendamo avec délicatesse, bitewe n‘uko hari byinshi naba mpuriyeho n‘abavuga ko bahagarariye iyo leta, cyangwa bakaba nyine bavuga ko bayishyigikiye. Bamwe muri abo, cyane mu batigaragaza ntitwabuze ubuzima duhuriramo, haba mu mashuri, mu kazi cyane cyane ab‘abapadiri muri bo, bamwe ndetse twigiye igihe kimwe mu Nyakibanda. Nta gitangaje rero ko  njyewe ubwanjye ubu nibaza aho ibyo bikorwa bijyanye no gushinga leta twaba twarabyigiye mu iseminari, bityo ngahamya ko n‘ubwo hari abashaka kubyitiranya na Kiliziya gatolika twarerewemo, ko ibyo bikorwa ntaho bihuriye n‘uburere n‘inyigisho twaherewe mu gipadiri. Nkaba nsanga rero ibi byo gushinga leta ari ugutandukira, kandi hari n‘impamvu nyinshi zerekana ko hariho guhusha gukomeye mu byo bamwe bakora ubu babyita ko ari ugukora politiki!</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Nashoboraga rero kuguma muri iyo silence, cyane cyane mu rwego rwo kubaha abo twakoranye cyangwa se tugahurira muri byinshi, ariko rero si byiza kugwa mu gishuko cyo guhishira ibitari byo. Byaba ari ugukorera ku marangamutima kutavuga ku bibazo biboneka neza ko byagira ingaruka ku banyarwanda, byaba biturutse ku bushake bwo kwirinda ko hari uyu n‘uyu byatera frustration cyangwa se tout simplement kwanga kwiteranya. Ariko kandi iyo nitegereje ibikorwa muri iki gihe bijyanye n‘ibyo bita bamwe ko ari gouvernement, bihita binyibutsa amateka atari meza yabanjiririje ishyano ryo mu 1994, aho abiyitaga abanyapolitiki bashya mu mashyaka bagaragaje amateurisme barakabya, ibyo bigira ingaruka zo kubika igihugu mu manga nk‘uko twese twabibonye. Iyo rero witegereje neza ibiriho bivugwa, cyangwa se bikorwa n‘iyo leta nyine yo mu buhungiro, nsanga ntaho bitaniye n‘iyo amateurisme ya politiki itarigeze icika muri bamwe, bityo hakabaho kwibwira ko gushyushya imitwe y‘abantu (populisme en politique) bigira uruhare mu guhindura ibintu, ariko nk‘uko twese tubizi, politiki  ikorwa n‘imitwe ihoze, itekereza bishyitse, bityo igakorwa igamije inyungu rusange. Ntabwo rero twasubira mu makosa yariho muri za 92-93, ngo habeho guterana amagambo ameze nk‘aho asura urwimo ngo ibyo byitwe politiki! Kuvugira abarengana, oui; kwamagana ingoma y‘igitugu, oui; ariko iyo byahindutsemo amatiku, amakimbirane, menaces, kuvuga ibinyoma, guhimbahimba inkuru, guteranya abantu n‘imiryango, gukoresha ijambo ry‘Imana mu nyungu zo kwibasira abantu runaka… Ibyo byose bigayitse ni ibyo kwamaganirwa kure</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Muri rusange kandi navuga ko intandaro yo gutekereza kwandika birambuye ubu kuri iyo leta ikorera mu buhungiro, ni impaka za ngo turwane abantu bajya ku nkoranyambaga, cyane cyane mvuga ku byerekeye umwe mu bategarugori uzwi cyane mu guhirimbanira uburenganzira bwa muntu, uwitwa Sylvie Mukankiko ubu ugaragara cyane kuri youtube. Muri iki gihe uraganira n‘abantu ukumva bagira bati „nimureke uwo mugore wasaze!“ Ku giti cyanjye nsanga kuvuga ko Sylvie Mukankiko yasaze atari byo, kandi uretse uwakwirengagiza, buri wese washyira imbere argument y‘ubusazi kuri ibyo atekereje yabona ko ari ugushaka igisubizo cya hafi ku biriho. Ahari umwotsi haba hari umuriro. Ntabwo rero kwita umuntu umusazi aribyo bikemura ibibazo bivugwa kandi biboneka ko ibyo avuga bifite ishingiro. Umuntu ashobora gukabya mu magambo, yewe akaba yavuga anatukana, birumvikana ntawe bishimisha iyo bimugezeho. Ariko nanone,  niba gutukana biherekejwe n‘ingingo zumvikana, ni kuki rero izo ngingo zitakwigwaho, bitabaye gushaka igisubizo cya hafi, ngo ubwo uriya yavuze atukana ni uko yasaze! Kuri ibyo rero mbisubiremo, njye ntabwo nemera ko Madame Mukankiko ari umusazi, bityo zimwe mu ngingo avugaho ndashaka kwerekana agaciro kazo, mpereye ku byiyumviro byanjye bwite kuri ibyo byiswe ko ari leta ikorera mu buhungiro.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Nakwifuje ko iyi itaba inyandiko irambiranye mu gusoma, bityo ndagerageza guhina ingingo uko bishoboka, hanyuma kandi umusomyi akaba yagerageza kwihitirmo ingingo yumva yafatira igihe cyo gutekerezaho, si ngombwa rero gusoma inyandiko yose. Na none ariko ngasaba uzumva yagira icyo abivugaho kuba yabikoraho comment, cyangwa se akanyandikira ubwange anyungura inama z‘uko abantu bakwiye kwifata iyo batuweho inzego z‘ubutegetsi batashyizeho, ariko zemeza ko zibahagarariye, bityo hagashakishwa icyakorwa, bitabaye ko abishyizeho nka guvernoma bahutazwa, ahubwo hakaba harebwa icyakorwa kugira ngo ibintu bifate injyana kandi abantu bashyire mu gaciro! Ndumva rero mfite impamvu ihagije yo kuba nagira icyo mvuga kuri ibyo bya leta yo mu buhungiro. </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ukurikira neza inyandiko ari bwibonere impamvu nzi neza ibyo mvuga kurusha ahari undi uwari wese wabyitereramo adasobanukiwe! Aha byumvikane neza kandi ko ntemeranywa na Madame Mukankiko ku bitekerezo bya politiki agenderaho, aho agira ati ibintu byose byapfiriye aho abahutu barangaye batobye ibyavuye muri revolisiyo ya Kayibanda ubundi igihugu kizamba ubwo. Ntabwo aribyo kuko leta ya Kayibanda itashoboye gukemura  ikibazo cy‘impunzi z‘abatutsi, ab‘imbere mu gihugu nabo bagahohoterwa hato na hato iyo habagaho ibitero by‘inyenzi cyangwa za muyaga mu mashuri, ibyo rero byayigizeho ingaruka ziremereye. Byaba bitaraturutse ku bushake bwa politiki, ariko icyo kibazo ku byerekeye abatutsi cyagombaga kuzagira ingaruka uko byagenda kose ku gihugu. Leta yakurikiye iya Kayibanda yagerageje gukosora ibyari byarananirinye, cyane cyane ishyira priorité mu kabanisha mu bumwe n‘amahoro amako ahora ahaganye, mu gihe ikibazo cy‘impunzi cyari mu nzira yo gukemuka Inkotanyi ziratera byose zibihindura zero. Intangiriro y‘ubutegetsi bwa Habyarimana nibyo yabayemo urugomo rwagiriwe abatangije revolusiyo. Icyo ni ikibazo kitaganiriweho bihagije ngo hashakwe impamvu ibyo byabayeho, ngo bibe ko abantu babasha kubabarirana bakiyunga. Ibyo birakomeza gutera abantu gukimbirana aho kurebera hamwe uko bakwivana mu bibazo by‘inzitane biterwa n‘ubutegetsi buriho. Ni gute rero abantu bavuga ko bafatanyije urugamba rwo kwibohora ngo bikunde, cyane cyane iyo abantu batitabiriye amashyaka ya opposition muri za 92-93 bagerekwaho en bloc kuba babazwa ibyabaye muri 73!? Ibyo nibyo bamwe baheraho bavuga ngo nta gihugu kizongera kujya mu maboko y‘interahamwe, ukibaza ushinjwa ubwo buterahamwe ari nde uwo butareba nawe akaba nde!</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Niba  ibyo bise leta yo mu buhungiro byaratangiriye kuri bene izo ressentiments ziri mu bantu, ni gute ibyo bitari guteza amacakubiri n‘imyiryane? Ntabwo rero habaho kujijwa ngo abantu babe bayoberwa ideologie ivugwa ko ariyo yahagarukije icyiswe leta yo mu buhungiro, aho bamwe basanga habaho revolusiyo ikoreye reference kuri 1959. Birumvikana ko nyuma yo kunenga iyo nkundura yari itangiye biboneka ko yasopanya abantu, habayeho ibyo kugerageza gushyira mu gaciro, mbese mu bigaragara bikaba byaboneka ko yaba ari Inkundura ireba abahutu n‘abatutsi muri rusange. Aha hakaba kwibaza niba koko abatutsi ibyo babyiyumvamo, niba hari ababyiyumvamo abo ni bande, bahagarariye bande? Aha niho hatangiye imvugo zita abanyarwanda bamwe ko ari abavantara n‘ibindi, bityo ukaba wakwibaza bamwe mu bitabiriye iryo bohorwa rivugwa niba batarabikoze mu rwego rwo gukomeza guhembera imyiryane mu bantu. Ibyo aribyo byose desaccord iboneka niyo ubu yumvikana mu magambo ya Mukankiko, ibyo bikaba bikomeje guteza ibimeze nk‘imvururu ku nkoranyambaga. </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Inkundura yo kwerekana ko akarengane kagirirwa abahutu gakabije irumvikana koko, ariko kandi umwaryane uri muri bo nawo ntuboroheye, ubyitegereza neza akabona ko populisme ishyirwa imbere n‘iyo leta ivugwa ko ikorera mu buhungiro ibigiramo uruhare muri uko kuvurungana. Si iyo rero ibyo biri kuba bisa nk‘aho bikozwe mu izina ry‘amatorero asenga Imana, bitewe n‘ibyo abavuga ko bayoboye bemera cyangwa se ababibashyigikiyemo, urasanga ibyo ari ugutandukira gukabije. Nk‘uko bivugwa ngo abantu ubu bakaba barigabanyijemo amakipi yigana ibyo gutera umupira, hakaba abakora za attaques, abajya muri defenses, abari mu izamu, abakora distribution… hakaba kurwanya abitambika imbere cyangwa se „abatandaraje“, ugize icyo anenga akitwa Umuhutu w‘ikigoryi n‘ibindi n‘ibindi twumva. Birakwiye rero ko abantu barushaho kurangwa n‘ubushishozi, ibyo gutandukira hitwajwe leta yishyizeho kimwe no gukinisha abaturage b‘igihugu bikazibukirwa inzira zikigendwa!</span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;font-size: large">1. Kubera iki Leta yo mu buhungiro, byari ngombwa ko ijyaho, yari ikenewe?</span></strong></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Mu mezi ya mbere y‘umwaka wa 2020 nibwo nabonye inkuru z‘uruhurirane zinyikubiseho, zitunguranye. Ndavuga gutungurana kuko nari maze igihe nsa n‘uwihungije ibibazo binyuranye buvugwa mu Rwanda. Ntabwo ibyo byari bisanzwe kuri njye ko nsa n‘uwihungije ibyo bibazo, ariko ibihe nari ndimo ntibyatumaga mbona akanya nyuma y‘akazi, ikindi kandi sinabashaga kubona igihe gihagije naharira communication, hakaba se n‘abatari bacyifuza ko tuvugana biturutse ku mibonere yanjye y‘ikemurwa ry‘ibibazo bivugwa mu Rwanda. Sinshaka ibi kubyinjiramo cyane, ariko usesengura wese yabasha kubona ko kubera positions zanjye ku bibazo biterwa na RPF mu Rwanda, ntabwo nahiriwe n‘uko ibyo byankururira abakunzi benshi! Muri rusange ariko ibyo ntabwo byashoboraga kunca intege, ariyo mpamvu nyine nanjye nagiraga nti reka nisuganye, niyubake uko nshoboye, ntawe uterwa nawe ngo yitere! Muri ayo mezi atangira 2020, nibwo namenye iby‘iyicwa ry‘Umuhanzi Kizito Mihigo, nanjye nkaba umwe mu bakunzi b‘ibihangano bye! Icyo gihe nihatira kubwira benshi mu bakunzi ba Kizito kwihangana no gukomera, dore ko hari abantu benshi nyine banyandikiye, bagaragaza ko bashegeshwe, bose nkababwira ko ikiruta muri ibyo byose ari ukugumana sereinité. </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Kwica umuhanzi ukunzwe n‘abanyarwanda byagombaga gutera amarangamutima mabi mu bantu, ninacyo urebye uwabikoze yaba yaragamije. Wabonaga ko hariho ubushake bwo gutera abantu kwivumbura ku butegetsi, ibyo byakurikirwa no gukaraba inkaba mu baturage. Sibwo bwaba ubwa mbere FPR ishotora abaturage yivugana umuntu ukunzwe nabo bikabyara imvururu yo ibyaza umusaruro. Kuba hari abumvise urwo rugomo rwagiriwe uwo muhanzi rwarabakanguye, bikabatera gusakabaka, byashobora kumvikana nk‘umutego wa FPR Inkotanyi kuko si ubwa mbere ibigenza ityo ifite icyo igamije. Ikibazo buri wese yakwibaza aha, ibyo gusakabaka hirya no hino bimaze imyaka irenze ibiri, byahinduye iki uretse gukaza urugomo Inkotanyi zongereye mu baturage?! Aha rero niho usanga iyi ari imwe mu mpamvu habayeho bamwe kwitabira ibivugwa ko ari leta yo mu buhungiro, ibyo gucana ku maso bitangira ubwo, ariko ababyitabiriye ukaba wakwibaza ngo, bitabiriye iyo leta babanje gutekereza ku buryo yagiyeho n‘icyo igamije by‘ukuri? </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ibyo aribyo byose ibibazo by‘indwara ya Corona Virus byivanzemo muri ibyo bihe byabaye nk‘ibikajije ukurenganya abantu mu gihugu mu Rwanda imbere, hanyuma mu banyarwanda bari hanze nabo iterana ry‘amagambo n‘abari mu gihugu rirushaho kwiyongera. Amakuru n‘ibiganiro kuri za youtube, ahandi amanama yorohejwe na programme ya zoom aba menshi, amagambo aravugwa abantu bacika ururondogoro. Ku giti cyanjye nagerageje kwiha limite ku byerekeye amanama ya zoom yasabwaga hirya no hino, kuko uretse no gutwara abantu umwanya muremure wasangaga bikaza n‘amatiku aba asanzwe mu banyarwanda. Amanama akoze ku buryo virtuel ugasanga nta kivamo gifatika ugereranyije n‘igihe kiba cyahatakariye. Ikindi kandi kuba abantu bakurikirana amachanels uruhuri avuga ibintu urebye byenda gusa, bikaba bimwe mu bitesha abantu umwanya kurusha uko byazana impinduka ziba zivugwa ko zifuzwa. Uwo mwuka mushya rero w‘inkoranyambaga zifuza impinduka wanteye kujya nongera no gukurikirana ibibera mu Rwanda, ariko nabwo ntabitayeho igihe kinini cyangwa se ngo nitabire ibyo gukanda aho abayoutubers bose baba bahamagarira abantu mu rwego rwo kubona abarebyi benshi, biboneka ko bifuza ko byagira icyo byabinjiriza nk‘uko bivugwa! Ni ukuvuga rero ko abavuga cyane ibya politiki kuri ayo machanels bishoboka ko haba hihishe inyuma no kuba bakuramo amafranga, intego y‘ibanze ntibibe kuba zaba ari inyungu z‘abaturage ziba zishyizwe imbere nk‘uko biboneka. </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Urupfu rwa Kizito Mihigo, ibya Corona na confinement nk‘uko nabikomojeho ntibyaherereye aho gusa, kuko byazanye n‘ikibazo kidasanzwe niyemeje ubu kuvugaho, aricyo kijyanye na leta ikorera mu buhungiro, biboneka ko abayishyizeho bahereye kuri iyo conjoncture kugirango berekane ireme ryayo, bityo kubaho kwa leta yo mu buhungiro wabisuzuma neza ukabona ko harimo ikintu cya opportunisme! Ibi bya Guvernoma nk‘uko ababizi twabivuganyeho, bikaba ari bintu namaganiye kure guhera mu ntangiriro. Nari nsanzwe nzi ko hari umupadiri washyizeho leta ikorera mu buhungiro, nanavuga ko ari n‘umuvandimwe kuko twahuriye kuri byinshi, ariko uko nibukaga, iyo leta ye yari yarabanje gushyiraho mbere yageze ubwo isa n‘iyisenye, nk‘uko njye nanabonaga mbere hose ko ari ko bizagenda kuva iby‘iyo guvernoma bivuzwe. Ibi kubera ko nzi abantu bandi mbere bagiye bashyiraho za guvernoma mu myaka yashize, nanjye ubwanjye hari abigize bangira Ministri muri Guvernoma yari yarakozwe n‘uwitwa Marara Christian, ariko umwe mu bari bashyizwemo witwa Ndahayo Eugene atwumvisha uburyo ibyo bintu byo gushyiraho leta ikorera hanze nta musaruro, bityo rero iyo guvernoma twanga dutyo kuyitabira! Ntabwo rero nashobora kumva impamvu undi ashyizeho guvernoma mu gihe iyo experience yagaragaje kenshi ko nta musaruro, cyane cyane ko ntabonaga igishya uwo uvuga guvernoma azanye, ikindi ikaba itanahagarariye tendences z‘abanyarwanda mu mashyirahamwe babarizwamo, ibyo bikaba rero binyuranye na guvernoma ya Marara yari ivuye mu mitwe inyuranye ya politiki iri hanze, ariko tukaza gusanga nyine nta musaruro ibyo bishobora gutanga!</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Gushyiraho leta ikorera mu buhungiro ivugwa ubu guhera muri 2020, nk‘uko nabikomojeho, byaje byitura ku bantu ntawe umenye iyo ibyo biturutse, cyane cyane ko byaje biherekejwe n‘ikwirakwizwa ry‘ibihuha njye ntigeze mpa agaciro na gato. Nagiye rero kubona abantu bahuruye nk‘iya gatera, bati Prezida w‘u Rwanda uriho yarapfuye, none nihajyeho leta huti huti, ndetse bamwe ntibatinya kuvuga ngo nimbere Premier ministre uwo Prezida mushya bavugaga ko bashyizeho, n‘ubwo ntumva ari izihe nzira byari biciyemo ngo ashyirweho. Ibyo rero narabyamaganye cyane nk‘uko bamwe babyibuka ku mbuga, bamwe bati niba ndashyigikiye iyo leta yashyizweho ngo nirinde kuyirwanya, ngo kandi nibuke ko uwo wagizwe Prezida ari nk‘aho ari umuvandimwe wanjye (mu gipadiri), niba mfite icyo nenga nimusange mu gikari n‘ibindi uko bigenda ubu ku nkoranyambaga! Nti simbyanze, ariko kandi sinjya nemera ibintu byo kwinjira mu bintu bifutamye, ikindi kandi uwo  uvuga ko ari umuvandimwe mu gipadiri ajya gutangira iyo politiki ntiyangishije inama. Numvaga ko niba banavuga ko Prezida w‘u Rwanda yapfuye, ko ibyo atari impamvu yo kugira illusion ko kumusimbura byoroshye. Ntibyatinze icyakora twumva ko Guvernoma yashyizweho, ubwo niho hatangiye n‘inkuru zitava ku Nkoranyambaga ko Prezida w‘u Rwanda atakiriho, anamwalira n‘ibindi bitabuze gushitura bamwe no kwishimirwa n‘abumva barambiwe iby‘akarengane mu Rwanda. Ibyo kuvuga ko Prezida yapfuye bityo akadirishya ko gufata ubutegetsi kakaba kabonetse kuri njye numvaga ari nonsense, cyane cyane ko wabonaga hariho ikintu kimeze nka triomphe ngo umwanzi yarapfuye, ukibaza muri abo bose babyishimiye uwabigizemo uruhare ngo uwapfuye apfe ukabiyoberwa. Ibyo rero byatumye nkomeza kugaragaza méfiance kuri ibyo byerekeye leta yo mu buhungiro, cyane cyane ko hariho ibindi byo gukorwa biruta kwirirwa abantu bagabagabana imyanya muri leta y‘igihugu badafite!</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Urebye muri byo byose, ikibazo cyari kihutirwa ku bantu mu by‘ukuri si ugushyiraho leta ikorera mu buhungiro, ahubwo umutego bamwe basaga n‘abirengagiza ni uko muri icyo gihe leta ya FPR yari imaze gusohora inyandiko ziri mu bitabo by‘imitumba zuzuye ibinyoma gusa, ibyo bitabo bikaba byarambikaga abantu banyuranye icyasha cya genocide, benshi badafite aho bahuriye n‘ibyo. Noneho aho kugira ngo abantu bihatire kubeshyuza ibyo bicurano by‘ibinyoma, ahubwo ugasanga bahugiye mu byo gushyiraho ameleta n‘imyanya muri gouvernement. Mu by‘ukuri ku giti cyanjye navuga ko kubeshyuza ibyo binyoma bya FPR byamfashe umwanya n‘imbaraga zidasanzwe, bityo nakomeje kubona neza ko abantu bahugiye mubyo gushyiraho leta y‘ubuhungiro ari umutego ukomeye barimo, kuko twari guherera mu bintu bidafite agaciro, mu gihe ibitabo bya CNLG na FPR byari kuba ari icyasha cyanditse ku bantu, ibyo binyoma byari kuzajya bimirwa bunguri na générations zizaza. Ntabwo rero guta umwanya muri za gouvernoma yo hanze y‘igihugu byari gutuma dufata umwanya wo gutekereza ku migambi mibisha ya FPR Inkotanyi mu kwegekaho abantu urusyo, bityo kwirirwa abantu bamagana ibyo Inkotanyi ziri gukora ubu biyibagije ikibazo kiriho, byahise bingaragariza neza ko iyo leta iri gushyirwaho mu buhungiro yaba yicaye neza mu mutego wa FPR. By‘amahirwe gukora inyandiko zibeshyuza ibya CNLG twabishyizemo umwete, ku buryo nakwizera ko niba nta cyahindutse hagati aho, umuryango wa Riprodhor waba warabashije gusohora igitabo cyo kubeshyuza twakoze, nkaba nizera kandi ko niba nta kidobya zaba zarabayemo ko arguments zibeshyuza twatanze zahawe agaciro.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ikindi ntabura gukomozaho cyanshishaga cyane muri iyo nkundura ngo yo gushyiraho leta yo hanze, ni ibitekerezo byavumbutse ntari nsanzwe numva mu bantu ngo bijyanye no gusubiza icyubahiro Ex Prezida Gregoire Kayibanda. Ntabwo nabashije gusobanukirwa aho iyo nkundura iturutse n‘icyo igamije mu by‘ukuri mu guhangana n‘akaga kazanywe mu gihugu na FPR Inkotanyi, ariko sinabuze kwibaza nti kuki rero Kayibanda nyuma y‘iki gihe cyose gishize, kuko twari muri 2020 tutakiri mu myaka ya za 60, bityo ko hariho ibibazo bishya bikeneye ibisubizo bishya. Mu bahamagariraga abantu rero kwitabira leta yo mu buhungiro harimo igitekerezo numva gifutamye, ngo nk‘uko abantu babigenje muri 59 ngo birasaba ko hongera kubaho revolusiyo nk‘iyo yabaye icyo gihe. Bamwe rero ntibatinye kuvuga ko inshingano ya mbere leta yo mu buhungiro ngo yaba ari ukwigisha abantu gukora revolusiyo, ku giti cyanjye nkibaza niba revolusiyo koko itegurwa, cyangwa se nyine yaba ari ibyago bigwiririye abantu! Gusa ikibazo aha si uko gutegurwa kwa revolusiyo, ahubwo ikibazo kiremereye cyari icyo cyo gufatira reference kuri revolusiyo y‘abarwanashyaka ba 59! Ese koko realités ubu ni zimwe? Icyo nicyo nakomezaga kwibaza. Ku ngoma ya cyami imbaraga zari zifitwe n‘ababiligi, ni ukuvuga une puissance plus ou moins neutre mu kibazo cy‘abahutu n‘abatutsi. Nta ntwaro zifatika urebye abantu bo muri za 59 bari bafite. Ubu ariko noneho RPF ifite intwaro zikomeye yigwijeho. Revolusiyo rero y‘abaturage ikaba yahera kuki ubwo ngubwo!? Gutegura Revolusiyo yicisha abaturage ibyo numva ari nonsense. </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Naje rero gusanga aho haba harimo umutego gushyiraho leta yo mu buhungiro ngo ihamagarira abantu gukora revolusiyo. Ikindi kandi cyari giteye impungenge nkurikije inyandiko zacicikanaga ku nkoranyambaga, ni aho abantu bandikaga bavuga ngo FPR Inkotanyi ivuye mu nzira nihakorwe ibishoboka byose ngo igihugu kitazongera gutegekwa n‘interahamwe. Mu by‘ukuri icyo cyari mu bya mbere bituma abantu bamwe bahamagarira abandi ngo bashyigikire guvernoma yo mu buhungiro, ariko ntibabone nabwo umutego barimo. Kwita abantu Interahamwe ngo ni uko bakuriye muri systeme ya MRND, aha abantu barirengagiza ko uretse imyaka iyinga itatu y‘amashyaka mbere gato ya 94, ko mu by‘ukuri nta muntu n‘umwe utarabarizwaga muri MRND. Gushaka kwegeka abantu rero ho MRND ngo ni uko batitabiriye amashyaka muri za 92-93, aya akaba yaragize n‘uruhare rukomeye mu gushyira akajagari mu gihugu, ugasanga ari ugutandukira. Cyane cyane ko abantu bamwe bashaka gushyiraho kuba interahamwe ngo ni uko bagumye muri MRND cyangwa se bakayiba hafi mu myaka itatu y‘akajagari k‘amashyaka, ko rero ibyo ntaho bihuriye no kuba interahamwe, cyangwa se kwishora mu bwicanyi. Ese ubundi amashyaka atifitemo abantu baguye mu mutego w‘ubwicanyi ubwo ni ayahe, uhereye kuri RPF ubwayo yaranzwe n‘ubwicanyi karundura? Ikindi kandi bamwe birengagiza, ni uko kuri FPR Inkotanyi iyo ivuga ko abantu ari interahamwe, iba ishaka kuvuga abahutu muri rusange. Ibyo rero gushaka gushyiraho leta yo mu buhungiro ngo yitandukanya n‘abo bita interahamwe, nasangaga ari umutego wo kubiba amacakubiri mu bantu, kandi aho ibintu bigeze ndabona ntaribeshye mu bishishozi bwanjye mu kudaha agaciro ibyo byiswe ko ari gouvernement ikorera mu buhungiro!</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Icyo twakwibaza rero aha ngaha, byari ngombwa ko hajyaho leta ikorera mu buhungiro, igiyeho mu buryo navuzeho, kugira ngo abantu babashe bahangane nyabyo na FPR Inkotanyi, dore ko bamwe bagaragazaga ko ngo yacitse umutwe, bityo gufata ubutegetsi ngo bikaba byakoroha? Ni kuki mbese abo bahamagarira abaturage revolusiyo ataba ari RPF iri kubibashishikariza ubwayo igira ngo yice abaturage!? Ni hehe mbese bavana amakuru ko Prezida w‘u Rwanda atakiriho, niba atari RPF ibarohamo ayo makuru igamije kujijisha abantu!? Ese ahubwo Gouvernement yo mu buhungiro ubwayo ubu yagira agaciro!? Aha ngaha rero igisubizo cyanjye ni Hoya, nta guvernement ikorera mu buhungiro ishobora kugira agaciro igihe cyose abantu bagicitsemo ibice ku buryo bugaragara, ubwiyunge muri bo bukiri kure nk‘ukwezi, bagishinjanya bamwe ku bandi ngo ni interahamwe abandi ngo ni abamoderés, ibyo bintu byose uko byavumbutse mu myaka ya 92-93 bigasenya umuryango nyarwanda, na n‘ubu leta ivutse muri ubwo buryo ntabwo ishobora kugira icyo yamara. Si iyo noneho ari abantu bishyizeho hakurikijwe impamvu zitazwi, nta efforts na busa zikozwe zo guhuza tendences zinyuranye z‘abanyarwanda ngo babashe kwiyunga, ahubwo hagakomeza ibyo gucagagurana bamwe biyita abahutu moderés, abandi ngo ni abahezanguni, nta na criteres ihereweho mu by‘ukuri igaragaza ubwo buhezanguni buvugwa! Muri urwo rwego haba hariho abanyapolitiki bamwe ngo batekereje ibyo guhuza abantu bakoresheje ibyo bise politiki yo kubaka ibiraro (Bridge builder: RBB), ariko nyuma baza gusanga bose ngo bariho bacengana, ibyo guhuza abantu biza kubasenyukiraho gutyo. Leta yo mu buhungiro rero yaba ishingiye kuki, niba n‘iyo initiative yo kubaka ibiraro mu banyarwanda yarananiranye rugikubita!?</span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;font-size: large">2. Leta ya murimbo ki igihe ifatiye umusingi ku macakubiri n‘ibinyoma!?</span></strong></p>
<p><span style="font-size: large"><em><span style="color: #000000">a. Abapadiri ba Kiliziya gatolika bari inyuma ya leta ikorera mu buhungiro baba bagamije kugera kuki?</span></em></span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Mu minsi ishize naratangaye ubwo nabonye ngabweho ibitero n‘abapadiri b‘abanyarwanda baba mu gihugu cya Espagne aho bagiraga bati wowe Tewofili turakuzi neza uri Inyenzi kandi ukorera Inyenzi! Bwari ubwa mbere numva abantu banyise Inyenzi, kubera ko kunyita Interahamwe byo nasaga n‘aho nabimenyereye, ariko ibyo by‘Inyenzi byarantunguye, cyane cyane biturutse mu kanwa k‘abantu b‘abapadiri! Ntibyaciriye aho kuko banshinjaga ko kuba ndashyigikiye leta yo mu buhungiro byaba ari ku mpamvu y‘uko nkorana n‘Inyenzi! Nari nsanzwe nzi ko hari abapadiri koko bigaragaje ko bashyigikiye iyo leta yo mu buhungiro baba ku mugabane wa Amerika, iyo za Canada na USA, ariko kumenya ko hari abapadiri benshi ba kiliziya gatolika bari ku mugabane w‘Uburayi ngo bashyigikiye iyo leta yo mu buhungiro byarantuguye, n‘ubwo bitantangaje cyane. Gusa byatumye mbaririza aho ibyo byaba byaraturutse ko ngo nkorera Inyenzi kugeza ubwo bikwirakwira mu bapadiri, nza kumenya ko iyo leta yo mu buhungiro ubwayo itabibuzemo uruhare, ariko nabwo nibaza ari ku yihe mpamvu abantu bagera ku mwanzuro yuko ndi „Inyenzi!“ Nyuma naje guhabwa ibisobanuro na bamwe, bituma mbona neza uburyo ibinyoma n‘amacakubiri biri kubibwa mu bantu hitwajwe leta ikorera mu buhungiro, ariko mu bigaragara ababiri inyuma bagashaka kwiyerekana ukundi! Mu bisobanuro kandi nahawe, ni uko bitagarukiye gusa mu gukwirakwiza ngo abantu bakorana n‘Inyenzi, ahubwo unasanga harimo n‘ibyo gusebanya  bigambiriwe. Ku bindeba ngo naba nkora politiki yo kuyobya abantu, kugarura ingoma ya cyami, ariko uko bizwi, hashize imyaka ubu ni icumi ntivanga mu bya politiki, kuva abayobozi ba Kiliziya babimbuza nanditse ibaruwa ibisezeramo mu 2013! Bavana he rero ko nkora politiki kandi ubu nta shyaka mbarizwamo, n‘iyo gouvernement bavuga nkaba naranze kuyitabira? Ikindi kandi nsanze ari ngombwa ko nsubira muri politiki sinabura uburyo mbimenyesha abantu! Ni kuki rero ubu bavuga ko nshaka kugarura ingoma ya cyami, mu gihe Umwami yatanze!? Muri ibyo kandi ntihabuze no gukabiriza ko ngo naba narinjiye muri politiki mu myaka yashize mu rwego rwo kwanga gukora imirimo nshinzwe mu kiliziya n‘ibindi! Ibyo rero byanyeretse uburyo abantu bashobora gutandukira, bibwira ko ngo bari kugorora ibintu, ariko ntibashake nabwo kubona ko ibyo gukwiza ibihuha no gusebanya ku bandi bishobora kuba umutego wa FPR, mu rwego rwo kurwanya politiki y‘Ubwiyunge bamwe twari twariyemeje mu myaka yashize dufatanyije n‘Umwami Kigeli.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Mbonereho gusobanurira abantu bose batekewemo ibyo bihuha, ko impamvu ivugwa ko ngo naba nkorera Inyenzi biturutse mu kuba narigeze mba mu bashyigikiye ko Umwami Kigeli V ataha mu Rwanda mu cyubahiro, ko ibyo bikwiye gutera isoni ababikwirakwiza. Mbwira abantu kandi ko politiki twarimo twe n‘abo twari kumwe itaduteye isoni, ko yagerageje kwegera Umwami Kigeli kuko ari umunyarwanda kimwe n‘abandi, wari ufite uburenganzira bwo gutaha mu gihugu cye no kukibamo yubashywe. Nta hame ryariho ko Umwami agomba kugwa ishyanga, kimwe n‘uko undi munyarwanda wese atakwifuza kugwayo. Ibyo twarimo rero ntaho byari bihuriye n‘amatwara y‘Inyenzi (=Inkotanyi ubwo nicyo urebye bashaka kuvuga). Politiki twatangiye twegerana kandi dufatanyije n‘umwami Kigeli yazaga mu rwego rw‘intego ubwanjye nari nari narihaye, haba mu mirimo yanjye cyangwa se mu bikorwa bya politiki nigeze ninjiramo, iyo ntego nta yindi yari Ubwiyunge mu bana b‘U Rwanda, iyo ntego kandi nkaba nyikomeje kuko nzi ko ari iy‘agaciro. Twe twakuriye muri politiki ya MRND yageragezaga kunywanisha abahutu n‘abatutsi, na n‘ubu kandi iyo ntego nziza ya Prezida Habyarimana n‘ubwo atari akiriho twumvaga ko igomba gukomeza, abantu bakagerageza kurushaho gushimangira demokarasi. Ntabwo duterwa isoni no kuba twarakuriye muri gahunda nziza yo kunywanisha abahutu n‘abatutsi. Umwami Kigeli yemeraga politiki nziza ya Habyarimana, n‘abatutsi bandi bose bashyira mu gaciro ntabwo bayobewe gahunda nziza ku gihe cya MRND. Ni kuki rero twakomeza kumira bunguri ibitekerano bya FPR Inkotanyi kandi twe tuzi neza ibyo twabayemo!? Aha rero twashyiraga imbere ubwiyunge dufatanyije na Kigeli, ubwiyunge butaziguye, ubwiyunge buzira uburyarya, Ubwiyunge nyabwo duhereye ku isooko. Ni ukuvuga twashakaga ubwiyunge kandi twumvaga bugomba gutsinda, ureke ibyo RPF Inkotanyi ikunze kwita ubumwe n‘ubwiyunge bufifitse, yitwaje ko ngo abantu ba mbere yayo baba bafite ibitekerezo bya Genocide bakomora mu mwaka wa 1959, icyo kinyoma cy‘amateka twashakaga guhangana nacyo. </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Gukorana n‘Umwami Kigeli nta buryarya, kandi hakabaho kumvikana ku buryo bwiza abanyarwanda bayoborwa batekanye, ntaho byari bihuriye n‘Ibitekerezo by‘Inyenzi, nk‘uko abo bavuga ko bashyigikiye leta yo mu buhungiro babikwirakwiza. Ikindi kandi niba hari igihe Umwami Kigeli yaba yarigeze gushyigikirana n‘Inyenzi mu mateka ya kera, abamenye Kigeli V mu myaka ya nyuma bazi neza ko atajyaga imbizi n‘Inkotanyi. Kuki rero habaho politiki yimika urwimo abantu bakabyita ko ari leta? Ese ubundi ni ukubera iki abantu ubundi bagombye kuba baziranye, batagashyizeho dialogue mu bantu mbere yo gushyiraho za leta zidasobanutse, ibyo bakora urebye bahereye ku musingi mubi ngo ni ugukumira ibitekerezo by‘Inyenzi!? Ni kuki abantu bahubuka mu gushyiraho za leta,  hatabanje kubaho ibiganiro bidafifitse bihuza ingeri nyinshi z‘abanyarwanda ibyo bireba? Leta zishyiriweho mu rwego rwo guhangana n‘abandi,  impamvu yose ibonetse hakaba gusimbukira ugize icyo anenga hafi kufata mu mashati ngo ararwanya opposition, ibyo biba bihatse iki uretse umuco mubi wo guhembera inabi n‘urugomo mu bantu?! Opposition se ahubwo kuri nde, mu yihe parlement, mu kihe gihugu, ihangana n‘abandi banyarwanda bitari ngombwa kandi ikavuga ko ari leta ibahagarariye!? Birumvikana ko leta igiyeho ityo ngo iri guhangana n‘abantu ku mpamvu zitumvikana, iba yubakiye ku binyoma, nta n‘ikindi yageraho uretse gukomeza kubiba amacakubri mu bantu n‘iyo yakwitwaza ko ngo iri ku rugamba rwo guhashya Inkotanyi!</span></p>
<p><em><span style="color: #000000;font-size: large">b. Icyari kigamijwe mu gukorana n‘umwami Kigeli</span></em></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Aha ndagirango nsobanurire abagejejweho amabwire adafite shinge, cyane cyane abapadiri bumva batarasobanukiwe uburyo byabaye ngombwa ko abanyarwanda bamwe bari hanze biyemeje gushaka ubwiyunge n‘Umwami Kigeli, ko ibyo bitari kandi mu rwego rwo kugarura ingoma ya cyami nk‘uko abakunda ibihuha bakomeza kubyemeza kugeza na magingo aya. Royauté constitutionnelle n‘ibyo bita féodalité (ingoma ya cyami) ni ibintu bibiri bitandukanye. Kuba hariho souvenirs mbi ku ngoma ya cyami mu Rwanda rwa Kalinga, ibyo ntibivuga ko ubwami butarimo Kalinga butashoboka. Ni kimwe ni uko abantu bashobora kuvuga ko bafite Republika mu bigaragara, ariko Systeme ari iya Kalinga. Appellation y‘imiterere y‘ubuyobozi bw‘igihugu sicyo kibazo, ahubwo ikibazo ni ubutegetsi butarangwamo demokarasi. Umukuru w‘igihugu nyawe ni uzana ubumwe n‘amahoro mu bantu, yakwitwa Umwami cyangwa se Prezida. Umwami w‘umututsi ari Umwami w‘amahoro, akavanaho ubwikanyize bw‘ubwoko bumwe akubahiriza demokarasi, sinumva impamvu abaturage batamwishimira ngo ni uko ari Umututsi! Abantu cyane cyane abize bakaminuza bagombye ubundi kuba bifitemo notions z‘ibanze za civisme! Dore rero uko ibintu byatangiye, kugira ngo n‘abo bashyiraho za leta zihangana n‘abo zivuga ko zihagarariye basobanukirwe:</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ababizi neza kuva nahunga u Rwanda mu 2003, byabaye ko nkorana bya hafi n‘abanyapolitiki banyuranye uko bari mu mashyaka uruhuri nk‘uko tubizi. Iyo mikoranire ntabwo urebye ari njye byaturutseho, ni benshi mu banyapolitiki babyifuje, cyane cyane ko nari naravuye mu gihugu narigaragaje nk‘uharanira iyubahirizwa ry‘ uburenganzira bw‘abantu cyane cyane abafungiwe ubusa mu Rwanda. Ntabwo byari byoroshye kunenga leta ya FPR ku mugaragaro umuntu ari mu gihugu, bityo utabusya abwita ubumera, ndavuga cyane cyane ku bantu bari hanze batarakandagiza ikirenge mu Rwanda kuva Inkotanyi zajyaho. Kuva nava mu Rwanda nagerageje kwitanga ntizigamye mu banyarwanda bari hanze, gufasha abasaba ubuhungiro i Burayi mu kubatangira ubuhamya ku bibazo babaga bavuyemo mu gihugu, kwitabira imanza z‘ababaga bifuza témoins de contexte muri zimwe mu nkiko z‘i Burayi. Ibyo byose ntibyaburanaga no guterwa imijugujugu n‘intore z‘Inkotanyi. Ikindi kandi nagerageje gufatanya imirimo yanjye mu Kiliziya no kwitabira inama zinyuranye z‘abanyapolitiki, muri ibyo intego yanjye nk‘uko nabisubiragamo kenshi, kwari ugushaka ubwiyunge mu banyarwanda mbere na mbere. Ntabwo byari byoroshye, kuko nagombaga kenshi gukora ingendo hagati ya y‘Ubudage N‘Ububiligi, Ubudage n‘Ubufransa, Ubudage n‘Ubuholandi, Ubudage na Espagne n‘ahandi… Ibyo aribyo byose niyumvishaga ko ngomba gukoresha amwe mu mahirwe mfite yo gukora akazi kari flexible, mu gutanga umuganda wanjye mu byabasha kubanisha abantu, bakaba bagera kuri politiki ihamye yakumvikanisha amoko atuye u Rwanda. Numva rero nishimira ko uburyo nari  mfite bwose nagerageje kubukoresha muri iyo ntego. Birumvikana ko izo engagements zitari kubura kubangamira imwe mu mirimo yanjye mu kiliziya, kandi n‘abayobozi banjye ntibatinye kubimbwira, nsobanura rero impamvu ntashobora kwicara ntyo kandi igihugu cy‘amavuko gikeneye guhuriza hamwe imbaraga ngo abantu bahangane n‘ibibazo biriho. Ibyo rero abayobozi mu kiliziya babashaga kubyumva, n‘ubwo nyine hatabuzemo amajwi amwe y‘abantu abitwara intambike, ariko ntabwo nashobora kuba nakwicuza ko natanze imbaraga zanjye uko nshoboye mu gihe nari nzifite zihagije kandi nkiyumvamo umurava n‘ubushake.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ahagana muri 2007 naje gutumirwa n‘abantu bari baribumbiye hamwe mu mutwe wa RMC  (Ralliement pour la monarchie constitutionnelle), ni ukuvuga ko babonaga Ubwami bugendeye ku itegekonshinga bwaba kimwe mu bisubizo byo kubanisha abantu, bakongera bakagira icyo bahuriraho. Ibyo rero numvise ari igitekerezo cyiza, cyane cyane ko nasaga n‘urambiwe amacakubiri atavaho yabaga mu mashyaka akorera hanze y‘u Rwanda. Aha rero niho twishyize hamwe tukazajya duhura. Bamwe mu bari bafite umurava muri izo gahunda navuga nka Christian Marara, Tite Gatabazi, Joseph Ndahimana, Theodore Mpatswenumugabo, Leopold Munyakazi, Hosea Niyibizi, Ismael Ntaganzwa, Jean Marie Gakwaya, Marthe Kayisheke Nkundabagenzi, Alfred Kalisa&#8230; n‘abandi n‘abandi, twiyemeza kugerageza icyo gitekerezo kidafite aho kibangamiye repubulika na demokarasi, kubera ko twagiraga tuti kuki ibihugu nk‘Ububiligi, Espagne, England n‘ahandi bagira royaute constitutionnelle, kandi democratie ikabungwabungwa! Ibyo rero nibyo twabashije kumvikanaho n‘Umwami Kigeli kandi abyakira neza, muri rusange twashakaga aho repubulika yavuye muri revolusiyo yagerageza guhuriza n‘ubwami, ariko abanyarwanda bagakunda bakabana, bagatunga bagatunganirwa.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ahagana muri 2009, twaje gusanga dufite aho tudahuriza na Christian Marara wari uyoboye RMC, cyane cyane ko twashakaga ko igitekerezo dufite cyakirwa neza n‘abantu benshi  kimwe n‘amashyaka akomeye kuri repubulika yavuye muri 1959, ariko mu by‘ukuri ikigamijwe ari uguhuriza imbaraga hamwe z‘abantu batataniye mu mashyaka, hakabaho kureba inyungu z‘igihugu mbere na mbere, aho guhora abantu basandariye mu tunyungu utu n‘utu bakurikije ibyo biyumvamo bigendeye ku mitekerereze yabo ya politiki. Muri rusange twifuzaga cyane cyane ko duhereye kuri objet de conflit ikunze kuzana amacakubiri mu bahutu n‘abatutsi ariyo revolusiyo ya 1959, abantu babasha kubabarirana ku byabaye, buri gice kikumva impamvu ikindi gice cyari gifite, hanyuma bitavanyeho ibyiza byavuye muri revolusiyo, tugashaka n‘uburyo habaho ubwiyunge nyabwo hagati y‘abahutu n‘Abatutsi. Bimaze kugaragara ko bamwe tutumvikana na Marara Christian ku byerekeye guha agaciro ibyavuye mu 1959, twaje gusezeranaho neza mu kinyabupfura, tuva muri RMC, ariko abasigaye bensaba ko twagerageza gukora organisation yaba iha agaciro ubwami, kandi na repubulika yavuye muri revolusiyo ikagahabwa. Twaje kwishimira rero ko Umwami Kigeli amaze kubitekerezaho yasanze umurongo twe tugenderagaho ariwo umunyuze, yiyemeza atyo kugendana natwe aho kugendana na Dr Marara n‘abo bumvaga ibintu kimwe. Ni muri urwo rwego natangije umutwe mushya wa politiki mu 2009 mbisabwe na bagenzi banjye. Byaratunguranye kuko ahari bwari ubwa mbere humvikana Umupadiri ubigenje atyo, ariko nabonaga ko nta wundi nyine washoboraga gufata iyo responsabilite, nsanga kandi na circonstances icyo gihe mu bijyanye n‘akazi zarabinshobozaga!</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Imwe kandi mu mpamvu iremereye yatumye habaho icyemezo cyo gutangiza umutwe wa politiki muri urwo rwego, byaturutse nabwo ku mwanzuro w‘amashyaka muri rusange yari amaze gusanga ko kwiyita opposition ya RPF hanze y‘igihugu, ko ibyo urebye ntacyo byari bimaze. Imyanzuro rero yarafashwe ko byanze bikunze hagomba kubaho gusanga abaturage, mu gihe amashyaka yiyita opposition yari yariyemeje guhangana kidemokarasi, ni ukuvuga harimo kuzibukira uburyo bwose buhutaza (Intambara). Bamwe mu mashyaka ari ku isonga, ayavugwaga icyo gihe cyane cyane yari PDP (Muri Partenariat Intwari ya Gen Habyarimana) na FDU, habaho kwiyumvisha ko gusakuriza hanze ntacyo bishobora guhinduraho ku bibera mu gihugu imbere, bityo ko niba ari inzira ya demokarasi bose bahitamo ko byasabaga kujya hafi ya rubanda, cyangwa se nyine mu gihugu imbere mu rwego rw‘ubwitange. Ibyo nibyo Deo Mushayidi yabanje gushyira mu ngiro, nyuma hakurikira Victoire Umuhoza wa FDU. Twageragezaga muri byose gushyira imbere inzira ya demokarasi mu gushyigikirana n‘ayo mashyaka. Gufatanya n‘Umwami Kigeli twumvaga ko byakoroshya iyo processuss, cyane cyane ko twabonaga Kigeli nk‘umuhuza, ku buryo abantu batekereza gutaha mu gihugu, ubuhunzi bukarangira bihereye kuri Kigeli ubwe. Hagati aho haje kuziramo na RNC ya ba Rudasingwa birushaho gutanga icyizere, tutibagiwe na Efforts za PDR ya Rusesabagina kimwe RDI kwa Twagiramungu, n‘andi mashyaka menshi yabwirwaga ibitekerezo Umwami Kigeli afite ku Rwanda kandi bikakirwa neza! Twari twariyemeje ko igihe icyo aricyo cyose Umwami Kigeli azasanga ari ngombwa tugomba gutahana twese mu Rwanda, hanyuma ibyo abantu bavugira hanze bigashyirwa mu ngiro bari mu baturage.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Imbogamizi twahuye nazo, uretse izo ku giti cyanjye aho abayobozi banjye mu Kiliziya bahise bansaba guhagarika ishyaka no kuva muri politiki, zaje kuba ko turi mu bantu FPR Inkotanyi kuva ubwo yarwanije bikomeye. Ntawasubiramo ibyabaye hagati aho, ariko byabaye gufata ingamba zo kwirinda cyane, nabwo bitabujije gukomeza ibikorwa twarimo. Umwami Kigeli kandi yaradukundiye, atangariza abanyarwanda ko yazataha mu Rwanda mu mwaka wa 2010, uretse ko nyuma yaje gusubira ku cyemezo ku bw‘impamvu tutabashije kumenya, ariko imyaka yakurikiye twabaga urebye twumvikanye ku gutaha kwe mu Rwanda. Ahagana mu 2013 nibwo abayobozi mu Kiliziya bakomeje kwibutsa ibyo kuva muri politki no guhagarika ishyaka, bigeraho aho rero nsanga nabishyira mu ngiro aho guhangana, ariko ubwo muri Afrika naho hari hamaze gutangira undi mutwe wa RPRK ugizwe n‘abasore  nka ba James Munyandinda na bagenzi be, ishyaka nari naratangije ubwanjye turarihagarika. Ibyo byatumye Kigeli V agira igitekerezo cyo gushyiraho icyiswe Inama y‘Umwami kugira ngo tubashe kumuba hafi, aho niho nashoboraga gukomereza ibikorwa cyane cyane mu rwego rwo kugerageza kunga amashyaka. Hari n‘igitekerezo Umwami Kigeli yashakaga ko kijya mu ngiro, ni ukuvuga table ronde internationale yagombaga guhuza abanyarwanda, bikaba intandaro yo gutaha kwe mu Rwanda, aho niho twakomeje gushyira imbaraga. Umwami Kigeli yaje kwitaba Imana iyo table ronde itagezweho, ariko mubo twari kumwe bose iyo akanya kabonetse bibutsa ko uwo ariwo murage w‘Umwami ku banyarwanda. Ku giti cyanjye rero, u Rwanda rwaba Royaume cyangwa se Repubulika, gukorana n‘Umwami byansigiye isomo ko u Rwanda rushaka kwiyunga rusabwa kuyoboka régime parlementaire, ububasha  bwa Prezida cyangwa Umwami mu kuyobora affaires d‘etat bukavanwaho burundu, bakaba abakuru b‘igihugu b‘ibyubahiro, démocratie parlementaire ikaba ariyo ihabwa intebe, abayobozi ba gouvernement bakaba abahagarariye amashyaka abaturage batoye mu bwisanzure. Ibyo kubera ko kugeza ubu ari Abami cyangwa se ba Prezida bafite ububasha busesuye bananiye abanyarwanda, imyumvire mibi yimika tyranie igahora iteza abaturage ibyago. Iyo mico mibi yose ya kera rero yaranze ubuyobozi mu Rwanda ikwiye gusezererwa uko yakabaye igihugu kikiyunga.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ibi byose rero mbisubiyemo mu ncamake mu rwego rwo kwerekana ko abaza biyita leta yo mu buhungiro bakiyumvisha ko ibyo ari ibikorwa bibi twarimo, kugeza n‘aho gutera bamwe gutekereza ko twaba twarabaga mu bikorwa by‘Inyenzi, ko kubakira kuri bene iyo mitekerereze idafashe ku bandi nta kindi byaba  bisobanura kitari ugutera urujijo n‘amacakubiri mu bantu! Icyo navuga kandi muri rusange, ni uko kuri icyo gihe cy‘ubushake bwo gufatanya na Kigeli V mu gushaka ubwiyunge ari bwo niboneye ubwange imbuto nziza yo kuvanaho urwikekwe n‘ubwumvikane buke hagati y‘abahutu n‘Abatutsi. Mu nama nyinshi za Dialogue interrwandais byarabonekaga neza ko abanyarwanda mu ngeri zinyuranye bashoboraga kugera ku Ubwiyunge babifashijwemo n‘umwami, kandi ubutumwa twabagezagaho buturutse ku Mwami uko inama za dialogues zateranaga bwakirwaga neza. Ntihabura birumvikana abakoraga critique ngo guharanira ubwiyunge muri ubwo buryo byaba ari ubwenge buke bw‘abahutu, ariko nkurikije ko abantu bari bashyigikiye icyo gitekerezo abenshi bari injijuke universitaires, ikindi kandi byose bikaba byaranyuraga muri concertation, bityo simbona aho abo bavanaga ko twahisemo iyo politiki ku bw‘uko twaba tujijwe! Byambereye kandi ikimenyetso gifatika ko ubwiyunge bushoboka, mu gihe habayeho kwirindwa politiki zirimo umuvundo no gutera abantu kwishishanya, kandi ko urwikekwe rushobora kurangira abafite ubushake bwiza bose bafashe umwanya wo kumvikana bamwe ku bandi. Ugutanga kwa Kigeli birumvikana kuri bamwe byatubereye nk‘ikigeragezo, cyane cyane ko hatabuze ababoneraho kwishima abandi hejuru ko ibyo barimo ntaho byaganaga, ariko ababibayemo bose bazi neza ko byasize ikintu cyiza, biduha n‘isura ya politiki yaba ibereye u Rwanda mu gihe kizaza.</span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;font-size: large">3. Guhiganwa (rivalité) gushinga amashyaka ya politiki mu bapadiri, byaba hari umusaruro byatanze?</span></strong></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ahagana mu 2014 nibwo namenye ko umupadiri uvuga ubu ko anafite Guvernoma ayoboye mu buhungiro yatangije ishyaka, birantangaza cyane cyane ko twari dusanzwe dufatanya muri byinshi. Nibajije rero impamvu azi neza ko Kiliziya gatolika mu Rwanda idashaka ko abapadiri bashinga amashyaka, icyo agamije kugeraho ashinga irye. Ntiyari ayobewe ko nasabwe guhagarika ishyaka nari natangije ndetse no kuva muri politiki, ndetse ubwo ndumva ari mu bari baramaganye cyane ibikorwa bya politiki nari naratangije. Niyumvishije ko ari uburenganzira bw‘umuntu kugaragaza ibitekerezo bye bya politiki uko abyumva, ariko nabwo nkibaza ikimuteye guhangana na kiliziya, mu gihe azi neza umurongo ntarengwa twari twarahawe, ariko rero buri wese nyine agira impamvu ze. Icyo nakoze ni ukubaza ari ibiki byamuteye mu gushinga amashyaka, ansubije ko ngo yahisemo gukora nkanjye numva birantangaje. Niba yarashakaga rero kunyuzuriza aho ntageze, byaba aribyo ariko nabwo nibaza impamvu mu minsi ishize nasabwaga kwitabira cyangwa se gushyigikira iyo guvernoma ye, ni uko se bari bayobewe ko ibyo bya politiki nyine nari narabihagaritse!? Ntabwo rero nashoboraga gushyikira impamvu yamutera gukora ibyo yamaganaga, ikindi kandi byari byoroshye ko yabasha kungisha inama nkaba namusobanurira impamvu yari yaranteye kujya muri politiki n‘uburyo nari narabisubitse, kuko kuvuga gusa ngo yahisemo gukora nkanjye tutarigeze kubiganira numvaga bitumvikana! Ibyo aribyo byose numvise natanga rugari, nsanga ibyo kumva ngo abapadiri babiri basa nk‘aho bari guhiganwa mu bya politiki n‘amashyaka birebetse nabi, ubwo mpitamo nanjye ibyo bikorwa bishya bya politiki byari bitangiye kubihanga amaso nk‘abandi mu kureba iyo byerekeza.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">N‘ubwo rero byanteyemo ikintu cy‘urujijo mu kwibaza uko byagenze ngo hajyeho irindi shyaka rishinzwe n‘umupadiri, numva nemera ko ntabura gushyigikira buri wese iyo abona hari umuganda we yatanga kugira ngo hagire icyahinduka mu gufasha abaturage bacu. Gusa icyo nibazaga, ni iyo rivalité mu gushinga amashyaka, isura byatangaga haba kubabyumva cyangwa mu Kiliziya ubwaho, nabonaga bitesha credibilité efforts zose twari dusanzwe dukorana mu gufasha abanyapolitiki hanze. Birumvikana ko ntishimiye imvugo za bamwe zipfobya, nk‘iyo habagaho kuvuga ngo „abapadiri b‘iyo iyo babuze icyo bakora bajya muri politiki!“ Ntabwo kuva mu Rwanda umuntu yitangira abaturage, kugeza no mu buhungiro mu gutanga umuganda we mu gukemura ibibazo, hazamo ibikorwa bipfobya ibyo abantu bagerageje gukora mu bwitange ngo bishimishe umuntu kubyumva. Mu by‘ukuri rero gushinga amashyaka, bivugwa ko bikozwe n‘abapadiri babiri, baturuka hamwe, buri wese yashobora kwibaza icyaba cyateye muri abo bapadiri, niba byaba ari rivalité, byaba ari ukurushanwa, kwerekana ko se ibyatekerejwe mbere byari biyobye, impamvu zose zizwi na nyirubwite!!! Ntabwo rero nigeze numva nakiriye iryo shingwa ry‘ishyaka rindi nk‘ibintu byaba bikozwe mu nyungu z‘abanyarwanda, ikindi numvaga izina ryahabwaga iryo shyaka ari ridicule ku buryo byatera ubyumva kubibonamo ikimeze nka comedie. Nibwira ko hari ababyitabiriye ahari bitewe no kumva ko ari ibintu bikozwe n‘umupadiri, cyangwa se mu kwibwira ko ari kiliziya yaba ibiri inyuma, cyangwa se bigaterwa nanone no kuba hari abasangaga inyandiko n‘ibiganiro mu binyamakuru bya internet byamagana akarengane babyiyumvamo. Ariko ko aho havamo ubushake bwa politiki bwagira icyo buhindura ku biriho numvaga mbishidikanyaho cyane nkurikije experience nari mfite n‘uko nabonaga abanyapolitiki hanze bakoraga. Nongeraga gutekereza ku nkubiri y‘amashyaka yo  mu myaka  itangira ya za 90, ngasanga umuntu wese utarabasha kubona ugutandukira kwabayeho icyo gihe ari mu mutego w‘ibintu atumva. Impungenge zanjye kandi naje gusanga zifite ishingiro nyuma y‘aho uwari washinze ishyaka yijeje abantu ibidasanzwe mu matora ya Prezida ya 2017, hanyuma hakabaho kuvuga ko impamvu bitaciyemo ari uko yabujijwe kwinjira mu Rwanda! Ngasanga rero urebye igikuba cyari cyaciwe ubwabyo ibyo kutabasha kugera muri ayo matora yari yavuzwe byararangiye ari isoni gusa! </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Nk‘uko mbisuramo rero, ibyo byo gutangiza irindi shyaka nabonaga birebetse nabi cyane, bitesheje agaciro ibikorwa by‘abanyapolitiki bandi bari basanzwemo, bitabuze no kuba byatera icyo ni iki ku muntu waba asengera mu Kiliziya gatolika yibaza icyo ibyo byose bihatse! Icyakora uwo wavugaga ko ari politiki akora urebye ubwanjye namushimiraga ibikorwa asanganywe byo kwamagana akarengane, ariko ngasanga ibyo bidahagije kugira ngo umuntu abihindurire muri politiki. Niyumvishaga ko politiki y‘igihugu atari ukuvuga ngo kuko ukunda politiki cyangwa se ukaba warasomye ibijyanye nayo, ko rero ibyo bidahagije ngo bisobanure ko wumva neza ibibazo by‘igihugu n‘uburyo bwo kubikemura. Si uko umuntu yaba akunda football cyangwa se akaba yarasomye amategeko ayigenga, ubundi se akaba azi kogeza umupira,  ko ibyo bisobanura ko yashyiraho ikipi ashaka y‘abakinnyi ubundi akigira kapiteni n‘umutoza! Gusa gushyigikira ubushake bwiza umuntu afite, ntabwo nabuze kubwira uwo wumvaga azanye politiki idasanzwe ko namushyigikira mubyo nabona bigenda neza, ariko hagati aho mfata akanya ko kwitegereza icyo ibyo bimeze nk‘ihiganywa byabaga bigamije kugeraho by‘ukuri. </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Hari rero ibyo nakomeje kubona byagiye bintera urujijo, bigera aho nibaza niba koko ari politiki igamijwe muri iryo shyaka rishya, niba kandi ari politiki igamijwe ikaba yaba ari iyo kugera kuki! Bimwe mu byanteye kwibaza cyane n‘ibi: Kwizeza abantu ibitangaza mu kubabohora, ndetse hakaba no gushyiraho igihe ntarengwa, nkibaza ubivuga ibyo ari iki yishingikirijeho. Hakaba kuvuga ko abantu batanze za miliyoni izi n‘izi ngo baba babohojwe! Nkumva ibyo bitesha agaciro ibikorwa bya politiki! Mu gihe twakoraga politiki, twe twari twarumvikanye ko ibikorwa byose biba abanyamuryango ubwabo aribo bishakamo ubushobozi bw‘imikorere. Kuri njye rero nkumva abantu bari gukora za fundraising zo kuvuga ngo abantu bagiye kubohorwa, uko kubohorwa kutaboneka aho kwaturuka, ibyo nkabibona nka scandale. Hari rero n‘ibyo byo guharanira intebe mu Rugwiro, gutangaza amatora azitabirwa mbere y‘imyaka itatu ku muntu usanzwe azi iby‘amatora afifitse ya FPR, ibyo byose bintera kuba indigné. Mu by‘ukuri uwari gushaka yari kuvuga ati bariya bapadiri barakora politiki ku bwo gushaka amafranga ntaho yari kuba yibeshye yitegereje ibyo bikorwa by‘iryo shyaka rishya! Ese koko niba harabayeho kuvuga ibyo kwinjira muri politiki ngo ni ugukora nk‘uko ubwanjye nakoze, urwo nirwo rugero naba naratanze, cyane cyane mu byerekeye financement z‘ibikorwa? Uko mbizi nta hantu na hamwe twigeze dutekereza gushaka financement z‘ibikorwa mu bo ishyaka ritareba! Nta n‘ahantu twigeze twibona nk‘ishyaka rihagarariye igihugu cyose! Franchement parlant, buri wese afite gukora uko abyumva, ariko hari ibiba bigaragara nk‘ibikorwa bitesha agaciro ibyo abandi bari gukora mu nyungu z‘igihugu, byaba bigeretseho rero no kubivangamo ijambo ry‘Imana, ukabona ari ukuvanga ibitavangika. Iyo habayeho kubwira abantu ko bazabohorwa, n‘ubwo batabona ari gute, yewe hakaba rimwe na rimwe no gushyiraho amatariki n‘iminsi, iyo ibyo bitabaye, ubwo biba bigomba gufatwa gute? Prophetie? Mythomanie? Niba ibyijejwe mbere byasabiwe amafranga, bitaba bibaye hakavugwa ibindi, nabyo bigasabirwa amafranga, ubwo abantu baba bagomba kubifata bate? None niba havuzwe ibigiye kuba mu gihugu bigiye gukorwa, wenda bitazanaba, hakagira abagira panique bagahunga, cyangwa se ibyo bigatera Inkotanyi kwigirizaho abantu ho nkana, responsabilité muri ibyo iba izagerekwa kuri nde?</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Kubohorwa biza kenshi mu bivugwa n‘abo bagize leta yo mu buhungiro, gusa aha ni ukwibaza, ni ibizaba biciye mu zihe nzira, ibi rero bigatera ubyumva wese atekereza kumva ko harimo urujijo! Ijambo Revolusiyo ubwaryo ntirihagije niba igihe yaba inabaye nyuma yaho hataboneka icyaba gikurikiye. Printemps arabes nibyo koko zatanze urugero, ariko kandi si mu bihugu igisirikari kihariwe n‘ubwoko bumwe! Uko kubohorwa bivugwa kenshi, ubyitegereje neza akaba yabonamo ikintu cyo kwizeza abantu ibitangaza bikitwa politiki. Si iyo noneho habayeho gukurura amacakubiri ashingiye ku mateka, ibi byagombye gutera abantu kwifata, cyane cyane kwirinda kubijyanamo amadini. Numva ntekereza ko impamvu yose yatera gushyira abantu muri illusion ari ibyo kwamaganwa. Kuvuga ko umuntu yabaye cyangwa yigize Prezida w‘igihugu ari hanze, nsanga ari bintu bitesha agaciro urwo rwego rw‘igihugu ubundi rwagombye kubahwa. N‘iyo habaho kuvuga amagambo asize umunyu abantu bishimira, kwamagana abanyagitugu, ibyo ntibyagombye kuba intandaro yo kwigira Prezida w‘igihugu utarimo, n‘iyo kandi byaba ikinamico rishimishije ngirango ibivugwa byose muri ubwo buryo ntaho byaba bitaniye no kurangaza abantu! (divertissement de mauvais gout). Gusa nanone ngatekereza ahari ko iyo divertissement yari ngombwa mu gufasha abantu kwitegereza aho ibya RPF Inkotanyi bigana, ku rundi ruhande ariko bikaba byanatera abantu abantu kurangara no kwirara, ndetse bigaha RPF urwaho mu gukomeza kuniga demokarasi. Ahari uburi kera iryo huzagurika ryazatera inspiration mu banyapolitiki, bakikubita agashyi bumva ko nta gukomeza gukinisha abanyarwanda, abantu bagakora politiki bibuka ko hari abantu ingoma ya FPR yaboreje mu magereza imyaka ikaba ishize ari myinshi cyane, abantu bakaba barenganye igihe kirekire batagira ubibuka.</span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;font-size: large">4. Non-violence active nk‘intandaro yo gukora politiki yo kwizeza ibitangaza!?</span></strong></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Mu mwaka wa 2008 niho nigeze ntumirwa n‘uvuga ubu ako ahagarariye leta ikorera mu buhungiro, twagombaga guhurira mu gihugu cy‘Ubufransa aho yari atuye. Ubutumire narabwitabiriye nk‘uko nari nsanzwe nitabira inama z‘abahagarariye amashyaka hirya no hino, ariko kugeza icyo gihe nta shyaka birumvikana ryari ryagashinzwe n‘umupadiri. Impamvu y‘ubutumire nayimenye mpageze, kuko nahasanze Victiore Ingabire, hari hatumiwe kandi n‘abandi bapadiri basanzwe baharanira ko ibintu byahinduka mu gihugu. Gahunda y‘uwo muhuro yari ugushaka uburyo twashyigikira Victoire Ingabire, waboneyeho kudusobanurira ko asanga ibyo gukomeza kuvugira hanze nta musaruro, ko igihe rero cyari kigeze cyo gusanga abaturage aho bari, ko indi politiki yose yaba ikorerwa hanze bimaze kuboneka ko ntacyo bimariye abantu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Igitekerezo Victoire Umuhoza yari afite twaragishimye, ariko rero njye bintera amatsiko yo kumenya uko FDU iteganya kubyifatamo, mu gihe twese tuzi imikorere ya FPR Inkotanyi, nibwo rero natangajwe N‘uko Victiore Ingabire yari amaze igihe ngo yigishwa ibyo bita Non -Violence active, akaba ngo yari amaze ahari kuba ari convaincue ko ari uburyo bwagamburuza Inkotanyi. Birumvikana ko numvise ntangaye, ko habayeho ibyo byo kwigisha amashyaka hanze ko Non Violence active hari icyo yakora kuri regime tuzi nk‘iyi Inkotanyi. Gusa mu gutekerereza hamwe twagize tuti ntawamenya, wenda byagira koko icyo bitanga, ariko muri njye imbere nakomeje kuba sceptique, nsanga ibyo byo gutoza amashyaka Non-Violence active bimeze nko gusinziriza amashyaka yari asanzwe atekereza ubundi buryo bushoboka bwo kwivana mu kibazo RPF yashyizemo u Rwanda.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ntabwo rero byantangaje kubona harabayeho ibyo byo gushyira mu mashyaka ibyerekyeye Non-Violence, cyane cyane ko ntari nyobewe ko kuva twiga mu Nyakibanda, uvuga ko afite leta ikorera mu buhungiro ibyo ari ibintu yari ashyushyemo. Birumvikana ko igitekerezo cyitwaga „Kwirenganura nta nabi“ twese twagishyigikiraga. Ntabwo ryari isomo mu yigwa mu iseminari nkuru, ni ukuvuga ko ari inyigisho ku ruhande abatureraga mu iseminari bazanaga abantu ngo batwigishe nyuma y‘amasomo. Twumvaga ari bintu purement theorique, bivanzemo na spiritualité, ariko ko byahinduka intwaro ya politiki ku giti cyanjye sinigeze ibyo mbyemera. Cyangwa se byaba n‘intwaro ya politiki, nk‘uko bavuga ngo c‘est l‘arme du faible, bikaba nyine bihindutse nko kwemera faiblesse imbere y‘abanyagitugu! Ikindi kandi n‘iyo abantu bakwiyumvamo iyo faiblesse, Non-violence active ikaba mbese yabera mu gihugu byibuze giha agaciro principes z‘ibanze z‘uburenganzira bw‘ikirewamuntu, bikaba rero uko nabyumvaga njye ibyo bya non-violence byari kumvisha abantu ko ari des faibles kuri FPR, ariko wanasuzuma ukabona nabyo bitashoboka kuri regime nk‘iyi‘Inkotanyi. Ikimenyimenyi kandi ni uko kugeza ubu nta mupadiri mu Rwanda wigeze ashyira mu bikorwa ibyo bya Non-Violence active tukiri mu gihugu. Kujya kubyigisha rero amashyaka hanze nabonaga harimo gutandukira, ariko nabwo ni uburenganzira bw‘umuntu gukora uko abyumva. Niba Victoire Ingabire yaremeye ko ibyo babimushyiramo bikamujya mu mutwe ni choix ze yakoze, gusa kugeza ubu aho Ingabire agereye mu Rwanda, nta kintu na kimwe kigaragara kijyanye no guhuriza abaturage hamwe ngo bashyire mu bikorwa ibyo bya Non-Violnce. Nta myigaragambyo ni urugero nk‘imwe muri methodes za non-violence ishoboka mu Rwanda, n‘abapadiri babyitoje kugeza ubu ntawe nari nabona ahamagarira abaturage kwirengnura ari mu gihugu imbere!  Ni bite rero, uzava hanze niwe uzababasha kugumura abaturage, batanamwemereye ko akandagira mu gihugu!?</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ubundi uko twabibwirwaga, abantu bazwi cyane nka ba Gandhi cyangwa Martin Luther King, babashaga gushyira mu ngiro Non-Violence active kuko ibihugu barimo byemeraga principe yo kuba wakoranya abaturage, ukabumvisha imbaraga bifitemo n‘uburyo babasha kwigumura ku ubakandamije. Uko tubizi kugeza iki gihe ntabwo Regime ya RPF yemerera abashobora guteranira hamwe bayinenga. Inkotanyi zifite kurasira abaturage mu kivunge nk‘uko zabigenje igihe cyose, kandi zigira uburyo bene ibyo bikorwa bibi zibyorosa ku buryo n‘amahanga yumva zisa nk‘aho zibifitiye uburenganzira. Ntabwo byumvukana rero ukuntu umuyobozi yahagarara ikantarange agahamagarira abaturage kwigumura kandi atabari hagati. Nko kubyerekeye Gandhi bivugwa ko kugira ngo abohoze abahindi ubwe yafashe urugendo ava iyo yabaga muri Afrique du Sud, yumva neza ko ufasha abaturage kwibohora kuri ubwo buryo ari uko yaba abarimo. Ni bite rero, ibyo tubwirwa twumva, bifite irihe reme ku buryo byahabwa agaciro?</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Kuri iki gihe iyo ukurikiye ibivugwa na leta ivuga ko ikorera mu buhungro, wibaza niba ibyizezwaga nk‘inzira yo kubohora rubanda biciye muri Non Violonce active nabyo bitaratandukiriye bigafata indi ntera, ahubwo ndetse bigafata inzira y‘umunabi. Abakunze kujya ku nkoranyambaga ni kenshi bumva amagambo asa n‘ayuzuyemo urugomo. Bisa nk‘aho ahari abantu batoje ababakurikiye ko gushyira menaces ko ugize icyo avuga anenga ibivugwa ari „Nk‘uwashaka kwitambika mu nzira“, aha bikumvikana icyo bisobanura, ko ashobora kumererwa nabi. Hari ndetse no gutekereza ko haba ahari gitekerezo cy‘imitwe y‘ingabo, hakavugwa cyane FNL, wakurikira neza ukibaza niba ahubwo hataba hariho gahunda yo gushora abantu mu rugamba rw‘amasasu rwaba rurimo akajagari, kandi iyo ako kariho ntiwamenya ingaruka ibyo byagira ku baturage, cyane cyane ko FPR Inkotanyi kwitwaza ko hariho ibikorwa bya gisirikari ikarimbura abantu ibyo biramenyerewe. Nabwo birumvikana imigambi y‘Inkotanyi mu guhiga no guhungeta abantu bitera benshi kumva ko ari ngombwa gufata ingamba zo kwirwanaho, bityo ubatoza uburyo bwo gushirika ubwoba ubundi ubwabyo si bibi igihe cyose bidateza isubiranamo n‘umwiryane mu bifuza kwigobotora igitugu. Gusa nanone populisme nka politiki ibyo bikunze kugira ingaruka zitari zitezwe, iyo nta politiki ihamye iteganyijwe yo kuba yasimbura ubutegetsi bw‘igitugu buramutse buvuyeho. Ibyo byose rero bikaba ari ibisaba ushishoza wese kugira amakenga mbere yo kuba yakwitabira ibyerekeye leta ivuga ko ikorera mu buhungiro.</span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;font-size: large">5. Theologie de la libération nk‘umutego wo gushyira urujijo mu bantu!?</span></strong></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ubwo nari mperutse kuganira na bamwe mu bapadiri b‘abanyarwanda twari duhuriye mu Bubiligi, nabajije uko Kiliziya gatolika y‘u Rwanda ifata muri iki gihe ibyerekeye leta y‘u Rwanda ikorera mu buhungiro. Nk‘uko tubibwirwa, haba ngo hari abasobanukiwe ko ibya Non-violence active bidashobora gukora muri regime ya FPR, hakaba ngo harabayeho ibyo guhindura umurongo bakayoboka theologie de la libération, ni ukuvuga uburyo bwo kubohora ingoyi abaturage bafashijwe n‘ijambo ry‘Imana, ubwo buryo bukaba bwaraturutse muri Amerika y‘epfo. Hari impamvu rero nsanga Kiliziya gatolika itari ikwiye guceceka kuri ibyo, ikaba yaburira abantu kuri ibyo bikorwa mu izina rya Kiliziya, cyane cyane ko biboneka ko hari abapadiri benshi babyitabiriye. Uretse no kuba iyo leta yo mu buhungiro byavugwa ko ihagarariwe n‘umupadiri, naje gutangazwa n‘uko hari abapadiri benshi bari inyuma y‘ibikorwa by‘iyo leta ivugwa, nk‘uko nabivuze hejuru ibyo nabisobanukiwe hari abapadiri bari muri Espagne bari bankozeho za attaques verbales. Mbese ko ntawagombye ibyo kugira icyo abivugaho, bitabaye ibyo ngo akaba abangamiye opposition!!! Ngarutse kuri abo bapadiri b‘abanyarwanda twaganiriga mu Bubiligi, bo bavugaga ko Kiliziya gatolika y‘u Rwanda ngo ntacyo ikwiye kubivugaho. Ingingo batangaga, ngo Kiliziya y‘u Rwanda yakoze umurimo wayo ihagarakika mu gipadiri uwo uvuga ko akuriye iyo leta. Ngo Umukirisitu cyangwa undi wese wakurikira ibyo by‘iyo gouvernement, ngo niwe ukwiye kwibaraho amakosa, ngo bityo n‘ingorane ibyo yabihuriramo nabyo ntazagire icya azabaza Kiliziya. Gusa hari impamvu kuvuga ibyo nsanga bidahagije, kubera ko Umupadiri n‘iyo yaba yarahagaritswe, ariko afite abandi bapadiri bamuri inyuma, kandi bakiri mu mirimo. Ni ukuvuga rero ko abantu ibikorwa n‘abavuga ko ari leta ikorera mu buhungiro byagiraho ingaruka, akari cyera byazabazwa Kiliziya ubwayo!</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ntabwo tuyobewe ko RPF Inkotanyi kuva kera yamwe irega Kiliziya gatolika kuba ariyo ntandaro y‘amacakuburi yagiye aboneka mu Rwanda. Hari ikintu rero gitangaje, mu bivugwa muri kino gihe, bivugwa ko biturutse muri leta ikorera mu buhungiro, usanga RPF Inkotanyi itakibyivangamo cyane. Bisobanura ko iryo huzagurika mu bapadiri bavuga ko bari inyuma y‘iyo leta ikorera mu buhungiro, akari kera uko bizwi Inkotanyi zishobora kuzabibyaza umusaruro, mu kubura na none ibyo kugereka kuri Kiliziya gatolika ibyagiye bikorwa bidahwitse!</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Hari ibyo mbona abo bapadiri bose bavuga ko bashyigikiye iyo leta yo mu buhungiro bagombye kwitondera, cyane cyane ku bijyanye n‘ikwirakwizwa ry‘impuha. Nta gihe tutumvise mu myaka ishize ibintu byo gukwirakwiza inkuru zidafitiwe gihamya z‘abayobozi ngo bapfuye. Ibyo bikaba bimariye iki abantu gukwiza inkuru nk‘izo, kandi bivugwa ko ari abapadiri babihagarariye!? Si izo mpuha gusa kandi, kuko ntawabura kuvuga ibyo gusubiranamo ku nkoranyambaga, gutukaniraho, n‘andi macokori yose ameze nk‘ubupagani yaba akorwa hitwaje ngo ko ari ugukora politiki. Ibyo rero bigahura bite no kuba mu mwanya umwe hariho gukorwa ibikorwa bidasobanutse hitwajwe ngo ko ari strategies za politiki, mu wundi mwanya hakabaho gusoma za missa no kuvuga ijambo ry‘Imana? Niba ari politiki, abayikora bahisemo akaba ariyo bakora, hanyuma ibyo kwigisha ijambo ry‘Imana bidahuye n‘ibiri gukorwa ntibivangavangwe? Muri make rero ko ushishoza wese, arabasha kubona ko ibyo kuvuga politiki ya leta ivuga ko ikorera mu buhungiro, haba hifashishijwe Non-Violence cyangwa se uburyo bavuga ko ari theologie de la liberation, ko muri ibyo byose habonekamo ikintu kimeze nko gushyira mu ngiro imvugo izwi nko „Kuvanga amasaka n‘amasakaramentu!“ Birazwi ko uburyo bwo kubohora abantu binyuze muri theologie de la liberation koko bushobora kugira icyo bukora mu kurandura ingoma z‘ibitugu. Ariko nanone Kiliziya igira amabwiriza igena kugira ngo abantu batagwa mu mutego w‘igitugu cy‘ibitekerezo biva kuri marxisme, bishobora kuba byavanaho igitugu ariko bikimika ibindi bitugu bisumbije ubukana ibyariho, cyangwa se hakaba habaho chaos total muri societé. Leta ikorera mu buhungiro rero ikagendera kuri theologie de la libarition n‘iyo yaba ari mu ikinamico ni ibyo kwitonderwa, abantu bagasesengura neza niba koko hagaragaramo guhuza abantu nyabyo, kandi ababitoza abaturage baba batari hafi yabo bikaba byavamo umutego  wakwica byinshi kurusha ibyo ababirimo baba bibwira ko bashaka gukiza!</span></p>
<p><span style="font-size: large"><strong><span style="color: #000000">6. Imbuga nkoranyambaga zaba zishobora gushyira mu ngiro theologie de la liberation!?</span></strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Muri iyi myaka ishize hari ikintu gishya cyadutse cyo korohereza abantu mu ikoranabuhanga kubasha kuvuga barebana, bityo n‘amanama akaba yabasha gukorwa amaso ku maso, amashusho n‘amajwi bikajyana, ibyo rero ni ibintu byiza, yewe byafashije benshi kumenyana n‘iyo umwe yaba ari iyo igihugu giterwa inkingi. Communications zibera kuri youtube, abantu bakabasha kuvuga ibyo batekereza, nta kwikanga ko habaho uza guhohotera umuntu, bityo n‘ibitekerezo bikabasha gutambutswa. Abantu babaga bataziranye barakorana nk‘aho baziranye, ibyo rero bikaba bishimishije. Gusa uko bigaragara, haba kera cyangwa se n‘ubu, n‘iyo habaho koroherezwa muri communication, za media zigomba kuba icyifashisho cy‘ibikorwa, ntizihinduke intego y‘ibikorwa ubwabyo, mbese nko kumva ngo abantu bagiye bajya gushyingura ababo kuri internet n‘ibindi. Ikindi kandi niba habayeho koko ubushake bwo kwibohoza, ibyo bikwiye  gukorwa mu buryo bwirinda gukwiza ibihuha cyangwa kubiba amacakubiri mu bantu, ikindi ku muntu wese wakurikira ibiteganyijwe gukorwa akaba yabasha gutahura ko ibyo byubahiriza amahame ya demokarasi. Iyo rero witegereje ibikorwa ubu mu izina rya theologie de la liberation, wibaza abavuga ko bashaka kuyobora niba bumva koko Inkoranyambaga zikwiye gusimbura ibikorwa-ngiro! Ibi ntaho byaba bitaniye no  gukora ibintu macuri. Kubera ko ni urugero niba umuntu afite televiziyo, radio cyangwa ikinyamakuru gikora, ibyo ubundi en principe byagombye kuba biriho no muri realité, kabone n‘aho byaba mu bwihisho, ntibibe gusa ku nkoranyambaga. Gushyushya imitwe y‘abantu ku nkoranyambaga abantu bicaye muri appartements, bisa n‘aho bibusanya n‘ihame theologie de la liberation igenderaho ko abantu bigishwa babanje guhura mu makipe mato mato (communautes de base), ayo makipe akaba agomba kuba afite organisation mu gihugu kiberamo ibikorwa by‘igitugu. </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Nk‘uko rero buri wese atekereje yabasha kubibona,  theologie de la liberation n‘iyo yagirwa intwaro ya politiki, ntabwo ishobora gukorwa kuri telecommande. Kubigena gutyo ko ushobora guteleguida abantu uri ku bilometero byinshi, haba harimo ikintu cya irresponsabilité. Ikindi rero kiboneka nk‘ikibazo, ni iyo bimwe mu bikorwa bishingiye ku macakubiri, hakazamo gukwiza impuha, aribyo bigaragaza malaise iboneka muri iki gihe, ituma ndetse bamwe bahinyura ibikorwa, kugeza n‘aho haboneka amatati akomeye ku nkoranyambaga. Iyo ibyo umuntu abyitegereje, yibaza niba abafitanye amatati bari ku nkoranyambaga, biramutse bibaye noneho ko ari abantu bari kumwe muri réalité umuriro utakwaka ndetse bikaba byagera aho kurimbagurana, aribyo natangiye mvuga ko ibyo mbona iki igihe byibutsa ibyerekeye amashyaka yo mu gihe igihugu cy‘u Rwanda cyanyuzemo mu myaka ya za 92-93 kugeza bibyaye 94 n‘ingaruka zose yayiturutseho tuzi twese.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Ubushake bwo kwibohora ni ngombwa, ariko byaba koko ari ibikorwa byitirirwa theologie iyi n‘iyi yaba iyo kwibohora, birakwiye ko ibyo byagombye kugaragaramo ubukirisitu mbere na mbere. Ariko niba bibaye imvugo ngo „la fin justifie les moyens!“, ni ukuvuga ngo icyo aba n‘aba bashaka kugeraho babikore mu nzira zose zifutamye uko zaba ziteye kose, habemo ibinyoma, gusebanya, guhigikana, gushyira menaces kuri bamwe n‘ibindi, kwinshingikiriza ko ijambo ry‘Imana mu kwereka uwo mutari kumva ibintu kimwe ibyo ushaka kumubwira umwigizayo… noneho se ibyo ntibiba bibaye ibyo kwitoza kuba ba machiavell? Ni ibiki rero guhigikana no gukorongana kwitwaje za bibiliya!? Niko se Kiliziya y‘ubu ibyo ibishaka? Bitaniye he ibyo no gutiza umurindi abo banyagitugu bibwiraga ko bahanganye nabo, abo bajya muri breakfast prayers bakahavana umugambi wo gutoteza no guhungeta abantu?  Si ngombwa kandi aha kugaruka cyane kubyo ubona nk‘intumero yaba yarahagurukije abantu bavuga ko bashyigikiye leta ikorera mu buhungiro, ni ukuvuga ibijyanye n‘amahari hagati y‘abantu baba biyumva cyane muri revolusiyo ya Kayibanda n‘abasangirangendo be, hanyuma bagatekereza kwegeka ibibazo ku bandi baba biyumva mu murage wa revolusiyo ya MRND ugasanga rwabuze gica. Kuki bene ibyo byakorwa mu zina rya Kiliziya? Ibintu rero nibisobanuke neza, cyane cyane Kiliziya gatolika isohoke muri silence, yumve ko ibivugwa muri iki gihe bishobora kuyitesha isura mu gihe kiri imbere. Kwitwaza ko umupadiri yahagaritswe, bityo ko abakurikira ibyo ababwira ngo bakwiye ubwabo kubyirengera, ntabwo aricyo kivanaho ko abantu bakeneye kumurikirwa, mu gihe biboneka ko hari abapadiri benshi bari muri ibyo n‘iyo bakora binyorobetse! Uko byagenda kose niba abakirisitu biyumva mu bivugwa, kubwo gutsikamirwa n‘akarengane, ni umwanya w‘uko babwirwa uko bakwiye kubyitaramo cyane cyane iyo ari abapadiri bari kubahamagarira ibyo kwigumura. Ni gute rero FPR Inkotanyi iramutse igiriye abaturage mu gihugu nk‘ibyo yagiriye abantu muri Kongo yitwaje abari kubasaba kwigumura badafite protection, ibyo umunsi umwe silence ya Kiliziya muri ibyo itazaba igaragaye nko kubura ubushake bwo kumurikira abantu mu bibazo bitaboroheye!? </span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;font-size: large">7. Umwanzuro: Nihabeho Ubushishozi (sagesse) mbere yo gushidukira ibitekerezo byamamaza Revolusiyo no Kwibohora!</span></strong></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Revolusiyo cyangwa ndetse no Kwibohora ni amagambo asa n‘arimo magie, ariko iyo umuntu atekereje impinduka zikunze kuba mu bihugu nk‘u Rwanda n‘ibikurikira, byagombye gutera umuntu wese utekereza gufata amaferi, cyane cyane iyo ihame rya demokarasi ritari kuri ordre du jour mu bashaka impinduka. Hari impamvu ikwiye gutera abantu gutekereza kabiri, iyo habayeho abavuze ko bashyizeho leta ikorera mu buhungiro. Uretse no kubonamo ibimeze nko kwikuza kutumvikana, ubona harimo n‘ikintu cyo gutesha agaciro inzego zagombye kuba zubashywe. Byaba ikinamico, cyangwa se bikaba koko ari ubushake nyabwo bwo kuyobora, ariko ntibyumvikana uko abantu bagera aho kumva ko bashyiraho leta, bitaturutse byibuze dans la volonté populaire. Iyo noneho bibaye gushyiramo religion, ibyo byaba bihindutse nko kubangamira ku bushake umutimanama w‘abantu benshi baciye bugufi, aho bamwe bagira bati ubwo biri kuva mu Kiliziya y‘Imana byagombye kwakirwa gutyo nk‘aho nta kibazo kirimo. Ni kuyihe nyungu rero uwo mutego wo gukora manipulation waturuka mu bapadiri, kabone n‘iyo koko ibitekerezo byamamazwa byaba bigera ku nyota y‘abaturage benshi basonzeye ubutabera? Nihabeho rero gushishoza mbere ya byose.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Niba bigaragaye ko ubushake bwo kwibohora buri kugenda bukurura amakimbirane mu bantu, hakabaho amazimwe, kuvuga ibinyoma no gukwirakwiza ibihuha, kuzana amacakubiri no guhigikana, ni ikimenyetso ko abazanye ibitekerezo bivugwa ko ari impinduka bagombye kubyitirira ikindi cyose ariko batabizanyemo iby‘iyobokamana. Cyangwa se haba habaye ko ibyo bikorwa byo gutandukira nta torero rifashe gahunda yo kubitangaho imiburo ku bayoboke b‘ukwemera, hakabaho no kwemera kuvuga ibiriho bikorwa birimo ubupagani, kabone n‘iyo habaho kubyitirira theologie yaba iya liberation cyangwa indi spiritualité. Abanyarwanda banyuze muri byinshi mu mateka yabo, ku buryo hakagombye kubaho politiki ibafasha kwiyunga. Nta politiki itera abantu guhigikana no gucagagurana yagombye kwiyorosa iyobokamana. Abantu bakunze kunenga theologie de la liberation kuba yagwa mu ruhande rubi rwa marxisme, aho abantu bamwe bashobora guteza lutte des classes, abantu bakaba bavurungana kandi nta politiki ihamye iriho yo kuba yagarura ordre mu gihugu. Kuvuga Revolusiyo ntacyo byaba bimaze mu gihe iyo inabaye yazatera nyuma igihugu cyose kugwa mu mucuri.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Niba koko abantu bumva batekereza gushyiraho leta yazasimbura iriho yakabije cyane mu kurenganya abantu, mbere yo kuvuga ko hariho amakipi ya guvernoma nihabanze kubaho gushakashaka ingeri zose z‘ibice bigize abaturarwanda. Hanyuma haramutse hemejwe ko habaho organisation ihagarariye abantu, ibe ari organisation koko ivuye muri bo ubwabo. Umwami Kigeli yasubiragamo buri gihe ko hakwiye kubaho table ronde, iryo jambo kuri we ryabaga riremereye, ni ukuvuga ko hagomba mbere na mbere ameza manini y‘ibiganiro by‚ubwiyunge mbere yo gutekereza ibindi byose, byaba inzego cyangwa ishyirahamwe rusange rishyira inyungu z‘igihugu imbere. Democratie d‘abord niko Kayibanda nawe yakundaga kuvuga, na n‘ubu abamwiyitira ibyo batabivuze baba bashuka abanyarwanda. Politiki y‘ubwiyunge niyo ikenewe mbere na mbere, ibindi byose abantu bararikira nk‘imyanya y‘ubuyobozi ibyo bikaza hanyuma.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Iyo hariho za discours populistes ( zigumura abaturage) zikishingikiriza ku iyobokamana, uwo uba ari umwanya ku b‘itorero bireba guha abo bayoboye amabwiriza kuri ibyo, cyane cyane iyo izo discours zitabuzemo gukwiza impuha, guteza intugunda, gusopanya abantu bamwe ku bandi ndetse no gukurura amakimbirane agaragarira buri wese nk‘uko biboneka muri iki gihe ku mbuga nkoranyambaga. Aha Kiliziya gatolika ikaba ariyo yaba irebwa cyane n‘icyo kibazo, kubera ko niba abapadiri bayo harimo abakiri mu mirimo y‘ivugabutumwa biboneka ko ibyo babyitabiriye, nihabeho ku bayobozi kubwira abayoboke b‘idini byibuze ijambo ribahumuriza. Abayobozi ba kiliziya kugaragaza ko basa n‘abakoze démission kuri bene ibyo bibazo, bishobora gutera bamwe gutekereza ko nabo bashyigikiye ibyo biriho biba cyangwa se nyine ko babifitemo complicité. Niba bizwi ko Kiliziya gatolika yakunze kuregwa n‘abantu bamwe kuzana amakimbirane mu baturage, ni mpamvu ki rero abayobozi batatanga umwitangirizwa ahubwo bakaguma kurebera? Bibaye gukomeza kurebera, byaba bigaraye ko Kiliziya yaba isigaye ireka buri wese akikorera ibyo ashaka cyangwa abyumva? </span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Mu bihe bikomeye bijyanye no gushaka impinduka mu myaka ya za 50 irangira, ba Musenyeri Bigirumwami na Perraudin batanze amabwiriza asobanutse ku bireba imyitwarire y‘abapadiri mu bihe bikomeye. Abayobozi ba kiliziya b‘ubu rero mu kwicecekera byasa n‘ibyerekana ko baretse inshingano, bityo abantu bose bashyira mu gaciro bakaba bakwiye gutekerereza hamwe igikwiye gukorwa kugira ngo hirindwe icyo aricyo cyose cyaba gutandukira. Birakwiye kandi ko abalayiki (Abemera Imana ariko batari Abihayimana) bumva ko aribo ubwabo mbere na mbere bafite inshingano zo kwita ku bibazo bya politiki y‘igihugu. Kuba hari abapadiri babyivangamo cyangwa bakabizanamo akajagari ntibikwiye gutuma batekereza ko inshingano bafite zo kugena politiki y‘igihugu iboneye bitakibareba. Nibaharanire ko habaho ubutegetsi bugendera ku mahame ya kilayiki (laicité), kugira ngo hirindwe umutego uwo ariwo wose wo kwibwira ko niba hari abapadiri bivanze mu bya politiki ubwo habonetse Ukuri ko kugenderwaho. Birakwiye rero ko Abapadiri bumva bashyiraho leta uko babyumva, ko ibyo babireka, cyangwa se nyine ababyiyemeje bagahitamo byuzuye inzira ya kilayiki (Laic) bikagira inzira, hato ibyo bakora bidahwitse bitavaho byitirirwa idini! Guharanira ko rubanda rwirenganura nibyo, ariko hakaba kwirinda ko kuvanga amasaka n‘amasakaramentu byakwitwa politiki! Imana rero nirinde u Rwanda n‘abanyarwanda kandi irinde abayoboke b‘amatorero aho bari hose, ibahe gushishoza no kwirinda kohoka ku bitekerezo by‘ubuyobe aho byaturuka hose.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">Theophile Murengerantwari</span></p>
<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2009/06/tcseite054.jpg" rel="lightbox[8834]"><img class="alignnone size-full wp-image-358" alt="tcseite054.jpg" src="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2009/06/tcseite054.jpg" width="800" height="599" /></a></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium">N.B. Ku bumva hari icyo iyi nyandiko ibabwiye, baba abo duhuje ibyiyumviro cyangwa se abashaka kubikoraho critique, banyandikira kuri Email: theomureng@Gmail.com, ibitekerezo nzabyitaho mu nyandiko z‘ubutaha kuri iyi theme.</span></p>
<p><span style="color: #000000;font-size: medium"> </span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2022/03/15/mise-au-point-impamvu-intera-kwamagana-icyiswe-leta-yu-rwanda-ikorera-mu-buhungiro/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>We do demand and urge Paul Kagame for his immediate and unconditional resignation from  presidency of  Rwanda (RPRK)</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2019/04/28/we-do-demand-and-urge-paul-kagame-for-his-immediate-and-unconditional-resignation-from-presidency-of-rwanda-rprk/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2019/04/28/we-do-demand-and-urge-paul-kagame-for-his-immediate-and-unconditional-resignation-from-presidency-of-rwanda-rprk/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 28 Apr 2019 20:23:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[mediator]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[articles in English]]></category>
		<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Rwanda]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=8113</guid>
		<description><![CDATA[TERRORISM AND UNSAFETY OF AFRICAN COUNTRIES OVER THE A TROCIOUS ACTIVITIES OF HIS EXCELLENCY, MR. PAUL KAGAME OF THE REPUBLIC OF RWANDA Our ref RPRK/004/19 Your ref………………… THE PRESIDENT OF THE REPUBLIC  OF RWANDA AND CHAIRMAN,  EAST AFRICAN  COMMUNITY, Your  Excellency, RE: TERRORISM AND UNSAFETY OF AFRICAN COUNTRIES OVER THE A TROCIOUS ACTIVITIES OF HIS [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2011/06/rprkimg0.jpg" rel="lightbox[8113]"><img class="alignnone  wp-image-2228" alt="rprkimg0.jpg" src="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2011/06/rprkimg0.jpg" width="892" height="242" /></a></p>
<h1>TERRORISM AND UNSAFETY OF AFRICAN COUNTRIES OVER THE A TROCIOUS ACTIVITIES OF HIS EXCELLENCY, MR. PAUL KAGAME OF THE REPUBLIC OF RWANDA</h1>
<p><strong>Our ref RPRK/004/19</strong></p>
<p><strong>Your ref…………………</strong></p>
<p><strong>THE PRESIDENT OF THE REPUBLIC </strong></p>
<div></div>
<p><strong>OF RWANDA AND CHAIRMAN,</strong></p>
<p><strong> EAST AFRICAN </strong></p>
<p><strong>COMMUNITY,</strong></p>
<p><strong>Your  Excellency,</strong></p>
<p><strong>RE: </strong><strong>TERRORISM AND UNSAFETY OF AFRICAN COUNTRIES OVER THE A TROCIOUS ACTIVITIES OF HIS EXCELLENCY, MR. PAUL KAGAME OF THE REPUBLIC OF RWANDA:-</strong></p>
<p>Reference is made to the above subject matter and particularly to ours dated 31<sup>st</sup> December 2011in which we demanded for your immediate and unconditional resignation from  presidency of  Rwanda to reasons mentioned therein and we now address you in same regard as herein below:-</p>
<p>We reiterate our demand letters and would wish to supplement our demand with the following factual information:-</p>
<p>Mr. President, to the best of your own knowledge and ours, your government, under your personal supervision and control stage managed the 1994 “Tutsi genocide” by the Hutus in your country whereas you were, knowingly  and advertently  superintending the “Genocide” against the Hutus using the RPA and their supporting Militias.</p>
<p>Your Excellency, your current Government has also organized crimes against the people of Rwanda and assassinations of both Rwandese nationals and those of neighboring countries. Examples of your heinous killings include the late Colonel Patrick Karegeya (former Rwandan spy chief in South Africa), attempted assassination of Gen. Kayumba Nyamwasa in South Africa, the Murders by poisoning of late His Majesty King Kigeli V Ndahindarwa Jean Baptist in the USA, Journalist Ingabire Charles (killed  in Uganda) and Business man Rwigara  Asinapol who died in an accident organized / stage managed by your regime among others.</p>
<p>With due respect your Excellency, you also planned and executed the murder of Burundi senior government officers such as Gen. Adolph Nshimirimana , Maj. Didier Muhimpundu, Lt Col. Darius Ikurakure, Minister of Environment Emmanuel Niyonkulu and others.</p>
<p>Too among those murdered / executed under your orders and supervision were Congolese Army officers including Col. Mamadou Ndala, Col. Makoma Semivumbi Jacques and Maj. Gen. Lucien Bahuma, among others.</p>
<p>This basically was done to destabilize the country in Burundi so that the citizens would lose confidence in the Regime and cause a civil war that would fail the current Regime of President Mr. Pierre Nkurunziza.</p>
<p>In Uganda, your Excellency, you sponsored civil strife/ striks financially and militarily, the assassination of former Police Assistant Inspection General of police, late Andrew Felix Kawesi, Late Major Kigundu , Late Assistant DPP MS. Joan Kagezi, late Hon. Abiriga Ibrahim, late. Brigadier Gen. Noble Mayombo, late, General Aronda  Nyakairima and Many Moslem clerics. You also sponsored the Arson of  <strong>Buganda Royal Tombs at Kasubi in revenge</strong> that Gen. Kayumba Nyamwasa was housed by Uganda en route to exile. The list is long.</p>
<p>As if the above were not enough, you have been sponsoring and also deploying armed personnel to your neighboring countries to destabilize their regimes for example Kenya ,Tanzania, Congo, Uganda, and Burundi to mention but few!!</p>
<p>On 4<sup>th</sup> April and 26<sup>th</sup> November, 2016 respectively, you armed and supported guards in the kingdom of  the Bakonjo against their king, <strong>His Highness Charles Mumbere iremangoma</strong> to attack and kill innocent policemen, soldiers and security personnel in Uganda. This was done under the cover and umbrella of ADF/ UNLA. It is apparent that this was a diversionary tactic to confuse Ugandan security to concentrate on security in Kasese as you were planning to attack and capture power in Kampala. Had it not been for the Ugandan security consciousness and ever –decisive defense, you would have caused serious bloodshed and destruction on Ugandan territory.</p>
<p>You ought to apologize  both to your fellow countrymen, Ugandans, Kenyans ,Tanzanians, Burundians, DR Congolese, Counterparts and the common wealth countries and their citizenry for your actions of a planned unlawful unseating,<strong>(coup d’ Etat), </strong> against the democratically elected Governments of a sovereign neighboring state.</p>
<p>In addition to the above and as if the same were not belligerent enough, you have conscripted and sponsored some of your nationals to train as policemen, soldiers and cadets in neighboring countries in  order to win the interest of that country and  You have armed and deployed in Towns and cities of your neighboring countries as agents of espionage (spies) against elected governments which is against the East African community spirit of combined security in the region, non-intervention in matters of sovereign states, protection of territorial  integrities of the member –statesand acts of war in the region.</p>
<p>The above accelerated / worsened by the fact that you have  assumed  superiority  by even  deploying  in independent countries/ states with a view to exterminating both real and assumed  political  and military opponents which  is contrary to both domestic, regional and international law under their independent conventions.</p>
<p>We note that you have totally lost the pan African spirit that is exemplified by other positive pan African presidents which is the more basis of this missive.</p>
<p>We the RPRK do demand and urge notwithstanding the above however, your Excellency to be courteous enough and resign from the Rwandan Presidency and apologize to the people of Rwanda and East Africa at large for the above crimes and others that have not been mentioned, which on request, we shall detail all the information with the consent of the EAC very soon.</p>
<p>By copies, hereof, we request the international community to exert pressure and prevail over on you to make an open apology to the international community and the affected countries in particular and make an undertaking to desist from further belligerent activities that might isolate Rwanda from East African and Africa peace loving and law –abiding countries and make amends to create lasting peace in Rwanda, East African and Africa generally; of course pending your immediate step down.</p>
<p>The integration of the AU and the EAC similarly has been frustrated by the imperialist perpetrators who have ignored Africa’s development in favor of western interests.So if Africa had been united, we would have developed much earlier in the absence of imperialist interests and their cohorts like President Paul Kagame of your type.</p>
<p>RPRK now calls upon fellow pan-African politicians to support our cause.</p>
<p>We hope you will act positively and expect your response soonest and we thank you in anticipation, otherwise we shall have no visible alternative than the inevitable; and expect no further warning.</p>
<p><strong>FOR GOD AND OUR COUNTRY.</strong></p>
<figure></figure>
<p>……………………………</p>
<p>CHAIRMAN, RPRK</p>
<p>Eugene Nkubito</p>
<p>Cc   Secretary General, UN</p>
<p>Cc   The European Union</p>
<p>Cc   The sitting Presidents, Common Wealth Countries</p>
<p>Cc   International Human Rights Organizations</p>
<p>Cc   The sitting Presidents, Francophone Countries</p>
<p>Cc   The Chairman, African Union</p>
<p>Cc   All Presidents, African Countries</p>
<p>Cc   Members of RPRK</p>
<p>Cc   The press</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2019/04/28/we-do-demand-and-urge-paul-kagame-for-his-immediate-and-unconditional-resignation-from-presidency-of-rwanda-rprk/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Inkuru y&#8217;Umwaka: Hakenewe kubakwa umutwe umwe w&#8217;ingabo rukumbi ku nyungu z&#8217;igihugu (Rwandan Kingdom)</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2019/01/05/rwandan-kingdom-umwaka-mushya-muhire/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2019/01/05/rwandan-kingdom-umwaka-mushya-muhire/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 05 Jan 2019 19:31:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Rwanda]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=7479</guid>
		<description><![CDATA[Scan]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2019/01/img7.jpg" rel="lightbox[7479]"><img class="alignnone size-medium wp-image-7480" alt="img7" src="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2019/01/img7-231x300.jpg" width="231" height="300" /></a><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2019/01/img9.jpg" rel="lightbox[7479]"><img class="alignnone size-medium wp-image-7481" alt="img9" src="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2019/01/img9-231x300.jpg" width="231" height="300" /></a><a style="border: 0pt none" href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2019/01/scan.pdf"><img style="vertical-align: middle;border: 0pt none" alt="fichier pdf" src="/wp-includes/images/pdf.png" /> Scan</a></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2019/01/05/rwandan-kingdom-umwaka-mushya-muhire/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Yuhi VI Bushyayija: Dukwiye kumufata nk&#8217;Umwami, cyangwa dutegereze undi?</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2018/11/16/yuhi-vi-bushyayija-dukwiye-kumufata-nkumwami-cyangwa-dutegereze-undi/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2018/11/16/yuhi-vi-bushyayija-dukwiye-kumufata-nkumwami-cyangwa-dutegereze-undi/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 16 Nov 2018 00:56:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Rwanda]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=6568</guid>
		<description><![CDATA[Hagati mu Kwezi kwa 10, mu mwaka wa 2016, nibwo Inkuru yasakaye ko Umwami Kigeli V Ndahindurwa yatanze. Ni inkuru yatunguye benshi batari biteze urwo rupfu, cyane cyane Abashyigikiye Ubwami bugendeye ku Itegekonshinga nk&#8217;uko batahwemye kubigaragaza! Bamwe bati, icyo ni ikimenyetso ko n&#8217;ubundi abavugaga iby&#8217;Ubwami ntacyo byari bishingiyeho. Bati uwo bashyiraga imbere ni Kigeli kandi [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2018/11/yuhibushayija.jpg" rel="lightbox[6568]"><img class="alignnone size-medium wp-image-6569" alt="YuhiBushayija" src="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2018/11/yuhibushayija-300x168.jpg" width="300" height="168" /></a></p>
<p><span style="font-size: medium">Hagati mu Kwezi kwa 10, mu mwaka wa 2016, nibwo Inkuru yasakaye ko Umwami Kigeli V Ndahindurwa yatanze. Ni inkuru yatunguye benshi batari biteze urwo rupfu, cyane cyane Abashyigikiye Ubwami bugendeye ku Itegekonshinga nk&rsquo;uko batahwemye kubigaragaza! Bamwe bati, icyo ni ikimenyetso ko n&rsquo;ubundi abavugaga iby&rsquo;Ubwami ntacyo byari bishingiyeho. Bati uwo bashyiraga imbere ni Kigeli kandi dore aranapfuye! Birumvikana twirinze kugira byinshi dutangaza ku buryo tubona itanga ritunguranye ry&rsquo;Umwami Kigeli, cyane cyane ko hari hashinze iminsi ageragezwa bikomeye cyane n&rsquo;abamurwanyaga baturutse muri leta y&rsquo; i Kigali ivuga ko iyoboye u Rwanda muri iki gihe.</span></p>
<p><span style="font-size: medium"> Umwami yatanze hari hashize igihe amenyesheje ko abaye ahagaritse Inama y&rsquo;abajyanama be ubundi yakunze guterana ku buryo buboneye mu rwego rwo kungurana ibitekerezo ku bibazo bivugwa imbere mu gihugu. Kigeli V Ndahindurwa amaze gutangaza ko abaye ahagaritse imirimo y&rsquo;Inama ngishwanama y&rsquo;Umwami, birumvikana ko byatunguye abari basanzwe bayikoraniramo, ariko kandi bamwubahira icyo cyemezo yari amaze gufata ku bw&rsquo;impamvu ubwe yari azi, ariko kandi biteguye ko igihe icyo aricyo cyose inama zishobora gusubukurwa ibaganiro bigakomeza nk&rsquo;uko byari bisanzwe! Ni iki rero cyari giteye umwami guhagarika imirimo yose y&rsquo;inama ngishwanama kugeza aho yagombaga gufatira icyemezo cyo kusubukura ibikorwa?! Muri ibyo umuntu yavuga ko hari byinshi byahuriranye, ariko cyane ko ikibazo cy&rsquo;isimburwa rye cyabigizemo uruhare rugaragara, aho uzwi nka Prince Emmanuel Ruzindana yaje kubyinjiramo, yifuza ndetse ko umwami Kigeli yakwemera guhara ingoma akayirekera abakiri bato bashobora kugira ibisumbyeho bageza ku Banyarwanda.</span></p>
<p><span style="font-size: medium">Igihe Prince Ruzindana asuye Umwami Kigeli (hari mu ntangiriro y&rsquo;imyaka ya 201&#8230;), twavuga ko byabaye kimwe mu bigeragezo bikomeye Umwami Kigeli yagize mu bihe bye bya nyuma. Habayeho ndetse gukeka ko Prince Ruzindana ashobora kuba yoherezwa n&rsquo;&nbsp;&raquo;Ab&rsquo;i Kigali&nbsp;&raquo; mu rwego rwo gukora sabotage no kubuza Umwami kugera ku nshingano abanyarwanda banyuranye bari bamutegerejo icyo gihe. Byabaye ko abantu banyuranye basaba Prince Ruzindana gucisha make, akemera ko uburyo ashaka gutwaramo ibibazo buhabanye cyane n&rsquo;uko Umwami Kigeli abona ibintu kimwe n&rsquo;uko ashaka gufatanya n&rsquo;abandi banyarwanda mu gukemura ibibazo by&rsquo;igihugu. Prince Ruzindana yaje kwemera amakosa kandi anabisabira imbabazi, bityo ikibazo cy&rsquo;ugusimbura Umwami kiba kigiye ku ruhande. Ariko na none nk&rsquo;uko tubigarukaho, ni muri iyo minsi Kigeli V yafashe n&rsquo;icyemezo cyo kuba ahagaritse inama ngishwanama kugeza igihe hazafatwa ibyemezo bishya. Nyuma rero urupfu rwe rutunguranye rwaje kumenyeshwa abanyarwanda, abantu babyakira gutyo ariko bibaza noneho icyaba gikurikiye!</span></p>
<p><span style="font-size: medium">Nk&rsquo;uko Umwami Kigeli yari yarabyifuje, ni uko igihe yaba atangiye ishyanga atashyingurwa (cg. atatabarizwa) mu Rwanda, bityo icyemezo kiza gufatwa ko yazashyingurwa i Fatima muri Portugal nk&rsquo;uko ubwe, nk&rsquo;umuntu wemera Imana, yafataga aho nk&rsquo;ikimenyetso gikomeye kandi cyaba nk&rsquo;ikitegererezo gikomeye ku Banyarwanda.. Nyuma nibwo leta y&rsquo;u Rwanda yaje gukora ibishoboka byose, ndetse bibanje guca no mu manza, ko Umugogo w&rsquo;uMwmai ujyanwa mu Rwanda akaba ariho unashyingurwa. Muri ibyo byose ntabwo Kigeli yigeze afatwa nk&rsquo;aho yaba ari umuntu waba yaragize icyo yamariye abanyarwanda, ubundi ubwabyo biteye isoni kuri leta kumushyingura uko yashyinguywe bizwi. Muri rusange Kigeli yashyinguwe nk&rsquo;uko undi muturagihugu wese yashingurwa,  nta cyubahiro na kimwe igihugu cyigeze kigaragarizaho ko yaba yaragize icyo amarira abanyarwanda muri rusange!</span></p>
<p><span style="font-size: medium">Si kubyerekeye gusa iby&rsquo;ishyingurwa ry&rsquo;Umwami ryabaye nk&rsquo;aho nta gisobanuro gikomeye rifite, ahubwo no ku byerekeye isimburwa ry&rsquo;Umwami bisa nk&rsquo;aho byabaye mu rwego ruciriritse, bisa nk&rsquo;ibigaragara ko ntacyo bibwiye leta iriho. Wakwibuka rero inkubiri yo gushyiraho Umwami mu myaka ya za 59, ukibaza icyo leta iriho ubu mu Rwanda yemera cyangwa ishingiyeho kikayoberana. Kimwe cyo ikunze kwemeza ko guca Umwami muri 59 n&rsquo;ibyakurikiyeho ariyo ntandaro y&rsquo;ibibazo mu gihugu. Hagera aho guha umwami icyubahiro ikigira ntibindeba! Byerakana ko ishingiro ry&rsquo;iyo leta n&rsquo;ubwo ihora ibisubiramo ko rishingiye ku byabaye 59 ko mu by&rsquo;ukuri nta ririho!</span></p>
<p><span style="font-size: medium">Reka rero tugaruke ku butwari bw&rsquo;Umugabo Benzinge, umugabo uzi icyo yemera akandi akagikomeraho, wagize ati le roi est mort; vive le roi! Birasaba kuzamenya criteres mu by&rsquo;ukuri yashingiyeho yemeza ko Prince Ruzindana ariwe usimbura Kigeli. Niba koko byarabaye mu murage w&rsquo;u Umwami, ubwo birasaba kuzabisonura neza. Gusa kubera ko nta wundi wiyitirira ingoma nyuma y&rsquo;imyaka ibiri Kigeli atanze, ubwo ni n&rsquo;ikimenyetso nyine ko Ruzindana ariwe Mwami, mu izina rya Yuhi VI Bushayija!</span></p>
<p><span style="font-size: medium">Hanyuma rero ni iki twavuga ku Mwami mushya!? Yatangaje kuva mbere ko ariwe ufite uburenganzira bwo kuzungura ingoma (Afite impamvu ze), nyuma biza kuba koko ko ariwe ugabirwa iyo ngoma. Bamwe bati nta gihagararo afite cy&rsquo;u Umwami, abandi ngo anyuranye n&rsquo;uko abami tuzi baba basa, ariko nta gitangaje kirimo. Ni iki cyerekana mbese ko ba Cyirima Rugwe babanje basaga na ba Yuhi Musinga!?  Icy&rsquo;ingenzi rero nicyo abantu bamutegerejeho, kandi nta kindi ni uko yagera ikirenge mu cy&rsquo;uwo yasimbuye, Umwami Kigeli Ndahindurwa! Ni ruhare ki yifuza kugira mu bwiyunge bw&rsquo;umuryango nyarwanda? Ibyo byose n&rsquo;ibindi biza muri uwo murongo nicyo abanyarwanda bamutegerejeho! Niba ari Umwami koko, ugendera ko Itegekonshinga (Royaute constitutionnelle), akwiye gutangira kwimenyekanisha n&rsquo;amatwara ye ku banyarwanda, akabamenya kandi nabo bakamumenya. Niba koko biri mu gushaka kw&rsquo;Imana ko aba Umwami w&rsquo;U Rwanda, ibyo nta wabihindura, ariko nanone icyizere abantu bazamugirira kizaturuka ku buryo nawe abiyeretse!</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="font-size: medium">La Redaction, Le Mediateur</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2018/11/16/yuhi-vi-bushyayija-dukwiye-kumufata-nkumwami-cyangwa-dutegereze-undi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Special Itanga ry&#8217;Umwami4: Igisubizo Inararibonye Albert Giraneza yifuza!</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ryumwami4-igisubizo-inararibonye-albert-giraneza-yifuza/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ryumwami4-igisubizo-inararibonye-albert-giraneza-yifuza/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 Jan 2017 17:41:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Mzee Bisangwa]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=5790</guid>
		<description><![CDATA[Video: Umwiru mukuru Boniface Benzinge (toujours fidele a son devoir!) yimika Umwami mushya! &#160; Ku Nararibonye Albert Giraneza, Inyandiko yawe wasohoye ku rubuga Umunyarwanda ifite umutwe ugira uti: Reka ngire icyo nibariza Noble Marara na Muzehe Benzinge&#8230; Singaruka ku mvugo wagaye yo kuba Noble Marara yita Pasteri Mpyisi igisambo, ibyo nanjye sinabimushyigikiramo, uretse ko njye [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ryumwami4-igisubizo-inararibonye-albert-giraneza-yifuza/"><em>Cliquer ici pour voir la vidéo.</em></a></p>
<p><em><strong><span style="font-size: medium">Video: Umwiru mukuru Boniface Benzinge (toujours fidele a son devoir!) yimika Umwami mushya!</span></strong></em></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Ku Nararibonye Albert Giraneza,</p>
<p>Inyandiko yawe wasohoye ku rubuga Umunyarwanda ifite umutwe ugira uti: <a title="Inararibonye Giraneza" href="http://www.therwandan.com/ki/2017/01/12/reka-ngire-icyo-nibariza-noble-marara-na-mzee-boniface-benzige-ese-ubwo-bwami-mukomeje-gucyeza-ni-ubwo-mu-rwanda-rwa-ryari/" target="_blank">Reka ngire icyo nibariza Noble Marara na Muzehe Benzinge&#8230;</a></p>
<p>Singaruka ku mvugo wagaye yo kuba Noble Marara yita Pasteri Mpyisi igisambo, ibyo nanjye sinabimushyigikiramo, uretse ko njye nasomye inyandiko ndende wakurikijeho, nsanga ntabura kugira icyo nyivugaho mu magambo make, cyane cyane aho ugira uti: &laquo;&nbsp;Ese ubwo bwami mukomeje gukeza ni ubwo mu Rwanda rwa ryari?</p>
<p>Icyo nabivugaho, ni uko mu bihugu byose bigendera kuri demokarasi, ibitekerezo byose by&rsquo;abantu uko byaba bimeze kose, iyo bigamije kubaka igihugu birubahwa. No kuba hari abanyarwanda batanyuzwe na Kamarampaka yo muri 1961, nabo ni uburenganzira bwabo. Baramutse basobanuye ibitekerezo byabo abanyarwanda bakumva aribyo bibafitiye akamaro, majorite ya demokarasi yahinduka, ndetse na Kamarampaka ishobora kongera ikaba. Ngirango ntabwo watangajwe n&rsquo;uko Abongereza baherutse gukora Kamarampaka bakongera bakava muri Union Europeene. Muri Demokarasi ni ngombwa kwemera ko ibitekerezo binyuranye n&rsquo;ibyawe bitangwa, kuko hari n&rsquo;igihe bishobora gutsinda, iyo abataruge basanze aribyo bibanyuze. Aha rero nkabona nta mpamvu ufite yo kwikoma abashyigikiye ubwami. Abaturage baramutse basanze Ubwami aribwo bubanyuze, u Rwanda rwabusubizaho.  (Ruramutse rwiyemeje kugendera kuri demokarasi!)</p>
<p>Kuri ibyo kandi ndumva atari ngombwa ku nakwirirwa ngusobanurira mu magambo menshi impamvu abanyarwanda bamwe basanga u Rwanda rukwiriye kugaruka ku bwami (buvuguruye, bugendera ku itegekonshinga). Ibyo kuko muri politiki habamo Equations ziteye nk&rsquo;imibare, dushobora kuhina dutya mu nganyagaciro:</p>
<p>! Habayeho Ingoma ya cyami (mbere y&rsquo;umwaduko w&rsquo;abazungu). Iyo ngoma abahutu benshi ni abari bayihejweho. N&rsquo;abatutsi benshi bari bayihejweho. Ariko muri rusange iyo ngoma yahaga rubanda amahoro, ari nacyo cyiza kiruta ibindi abaturage bakenera.</p>
<p>! Habayeho ingoma ya cyami ivanze na Gikoronize. Iyo ngoma abahutu benshi baba abayihejweho. Ubuhake buvanze n&rsquo;uburetwa bushyira rubanda ku gahotoro ibintu biratinda. Iyo ngoma ntiyahaye abantu amahoro. Yabaye ingoma ruvumwa.</p>
<p>!Habayeho ingoma yaturutse kuri revolusiyo ya rubanda: Iyo ngoma abatutsi benshi bayihejweho. Icyakora iyo ngoma muri rusange yahaga abantu amahoro.</p>
<p>!Ubu hariho Ingoma ya FPR. Iyo ngoma abahutu benshi bayihejweho. Itandukaniro n&rsquo;ingoma yayibanjirije (Aho abahutu bari bayifiteho uruhare rugaragara), niko iyi ngoma ya FPR yimye abantu amahoro, biboneka ko nta n&rsquo;ayo iteze kuzabaha!</p>
<p>Tugaruke ku nganyagaciro yacu! Ni iyihe ngoma abahutu batazahezwamo, abatutsi ntibahezwemo, kandi ikabaha bose amahoro? Iyo ngoma hari abanyarwanda basanga ari iy&rsquo;Ubwami bugendeye ku itegekonshinga. KUbera ko kugeza ubu nta munyarwanda wari wavuga ko agamije kubohora abanyarwanda ari umuhutu ngo abatutsi bamushire amakenga. Icyakora umuleader uzashobora gusigura iyo nganyagaciro bigakunda, ashobora kuba alternative ku bashyikiye ubwami bugendera ku itegekonshinga. Ikibazo gihari ni uko kugeza ubu ataboneka, kandi abaturage bakaba bakeneye amahoro, ari nacyo cyiza kiruta ibindi bahora bifuza.</p>
<p>Nizeye ko igisubizo nguhaye kibasha kumvikana.</p>
<p>Ugire amahoro.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Mzee Bisangwa</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ryumwami4-igisubizo-inararibonye-albert-giraneza-yifuza/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Special Itanga ry&#8217; Umwami3: I Fatima muri Portugal, aho Umwami yagombaga gutabarizwa, habereye umuhango wo kumusezeraho!</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ry-umwami3-i-fatima-muri-portugal-aho-umwami-yagombaga-gutabarizwa-habereye-umuhango-wo-kumusezeraho/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ry-umwami3-i-fatima-muri-portugal-aho-umwami-yagombaga-gutabarizwa-habereye-umuhango-wo-kumusezeraho/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 Jan 2017 16:27:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[mediator]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Afrique des Grands lacs ou d'ailleurs]]></category>
		<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=5788</guid>
		<description><![CDATA[]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ry-umwami3-i-fatima-muri-portugal-aho-umwami-yagombaga-gutabarizwa-habereye-umuhango-wo-kumusezeraho/"><em>Cliquer ici pour voir la vidéo.</em></a></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ry-umwami3-i-fatima-muri-portugal-aho-umwami-yagombaga-gutabarizwa-habereye-umuhango-wo-kumusezeraho/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Special Itanga ry&#8217;Umwami2:Ni iki cyahihibikanyaga bidasanzwe Pastori Mpyisi na Musenyeri wa Kabgayi mu gucyura umugogo w&#8217;Umwami!</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/ni-iki-cyahihibikanyaga-bidasanzwe-pastori-mpyisi-na-musenyeri-wa-kabgayi-mu-gucyura-umugogo-wumwami/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/ni-iki-cyahihibikanyaga-bidasanzwe-pastori-mpyisi-na-musenyeri-wa-kabgayi-mu-gucyura-umugogo-wumwami/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 Jan 2017 16:13:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[mediator]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Afrique des Grands lacs ou d'ailleurs]]></category>
		<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=5785</guid>
		<description><![CDATA[Iyo hashyizweho ishyaka ridasanzwe mu gikorwa gifite inkurikizi za politiki, abanyamadini bakabyishoramo, nk&#8217;uko bigaragara mu ngendo za Pastori Mpyisi na Musenyeri Mbonyintege bajya gucyura umugogo w&#8217;umwami, bitera  abanyarwanda kwibaza icyo abo bakozi b&#8217;Imana baba bagamije kugeraho by&#8217;ukuri, cyane cyane iyo nta bisobanuro bifatika babasha gutanga mu gikorwa cyabahagurukije. Ko Pastori Mpyisi yaharanira ko Inshuti ye [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<div>Iyo hashyizweho ishyaka ridasanzwe mu gikorwa gifite inkurikizi za politiki, abanyamadini bakabyishoramo, nk&rsquo;uko bigaragara mu ngendo za Pastori Mpyisi na Musenyeri Mbonyintege bajya gucyura umugogo w&rsquo;umwami, bitera  abanyarwanda kwibaza icyo abo bakozi b&rsquo;Imana baba bagamije kugeraho by&rsquo;ukuri, cyane cyane iyo nta bisobanuro bifatika babasha gutanga mu gikorwa cyabahagurukije. Ko Pastori Mpyisi yaharanira ko Inshuti ye kuva mu buto, Umwami Kigeli Ndahindurwa yashyingurwa mu gihugu, bishobora kugira inzira. Ariko kuri Musenyeri wa Kabgayi ntibishobora kumvikana, cyane cyane ko nta na kimwe yigeze akora Umwami akiriho, ngo akoreshe influence afite bityo Umwami abe yabasha gutaha mu gihugu cye mu cyubahiro cy&rsquo;Umwami. Ni iki rero gishishikaje abo bashumba ku buryo bakora ingendo n&rsquo;ingendo bajya kucyura umugogo? Ni mpamvu ki mbese batakubaha ubushake bw&rsquo;Umwami bwo gushyingurwa hanze nk&rsquo;uko yabyifuje ubwe? Aho igikorwa cy&rsquo;aba banyamadini mu gucyura umurambo kirajyana n&rsquo;inshingano zabo mu madini bayoboye? Ni ikibazo kibazwa ibyo aribyo byose n&rsquo;abanyarwanda muri iki gihe nk&rsquo;uko bigararagara ku mbuga nkoranyambaga! [NDLR]</div>
<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/ni-iki-cyahihibikanyaga-bidasanzwe-pastori-mpyisi-na-musenyeri-wa-kabgayi-mu-gucyura-umugogo-wumwami/"><em>Cliquer ici pour voir la vidéo.</em></a></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/ni-iki-cyahihibikanyaga-bidasanzwe-pastori-mpyisi-na-musenyeri-wa-kabgayi-mu-gucyura-umugogo-wumwami/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Special Itanga ry&#8217;Umwami1: Umwami Kigeli V yaba atarazize urupfu rusanzwe rw&#8217;ikirago (Jonatani Musonera, RNC)</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ryumwami1-umwami-kigeli-v-yaba-atarazize-urupfu-rusanzwe-rwikirago-jonatani-musonera-rnc/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ryumwami1-umwami-kigeli-v-yaba-atarazize-urupfu-rusanzwe-rwikirago-jonatani-musonera-rnc/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 Jan 2017 15:42:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[mediator]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Afrique des Grands lacs ou d'ailleurs]]></category>
		<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=5783</guid>
		<description><![CDATA[Ibimenyetso byinshi, nk&#8217;uko bishyirwa ahagaragara na Jonatani Musonera wa RNC, birerekana ko Umwami Kigeli yaba atarazize uburwayi nk&#8217;uko bivugwa, ahubwo ngo akaba yaranyweshejwe n&#8217;inzego zimwe z&#8217;iperereza zisanzwe zivugwaho ibikorwa by&#8217; ubuhotozi. Ibyo kandi bikaba byarakomeje gukorerwa n&#8217;abandi banyarwanda, abavugwa cyane bakaba Jean de Dieu Mucyo, Rwigara Assinapol n&#8217;abandi.  Igitangaje nabwo, ni uko ngo hakoreshwa strategie [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Ibimenyetso byinshi, nk&rsquo;uko bishyirwa ahagaragara na Jonatani Musonera wa RNC, birerekana ko Umwami Kigeli yaba atarazize uburwayi nk&rsquo;uko bivugwa, ahubwo ngo akaba yaranyweshejwe n&rsquo;inzego zimwe z&rsquo;iperereza zisanzwe zivugwaho ibikorwa by&rsquo; ubuhotozi. Ibyo kandi bikaba byarakomeje gukorerwa n&rsquo;abandi banyarwanda, abavugwa cyane bakaba Jean de Dieu Mucyo, Rwigara Assinapol n&rsquo;abandi.  Igitangaje nabwo, ni uko ngo hakoreshwa strategie yiswe iya Staline, yo kwihutira guha agaciro no gushyingura mu cyubahiro uwahotowe, mu rwego rwo kwigira ab&rsquo;ejo no kwereka rubanda ko ntaho bashobora guhurira n&rsquo;imfu zivugwa. [NDLR]</p>
<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ryumwami1-umwami-kigeli-v-yaba-atarazize-urupfu-rusanzwe-rwikirago-jonatani-musonera-rnc/"><em>Cliquer ici pour voir la vidéo.</em></a></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2017/01/13/special-itanga-ryumwami1-umwami-kigeli-v-yaba-atarazize-urupfu-rusanzwe-rwikirago-jonatani-musonera-rnc/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Message de Félicitations ku Mwami mushya wimye ingoma mu Buholandi (FDU Inkingi)</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2013/05/06/message-de-felicitations-ku-mwami-mushya-wimye-ingoma-mu-buholandi-fdu-inkingi/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2013/05/06/message-de-felicitations-ku-mwami-mushya-wimye-ingoma-mu-buholandi-fdu-inkingi/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 06 May 2013 05:46:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[mediator]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=4962</guid>
		<description><![CDATA[Rwanda: Félicitations au roi Willem Alexander et à la Reine Maxima mai 02, 2013 Lausanne, le 30 Avril 2013. Votre Majesté le Roi Willem Alexander et la Reine Maxima Il est notre grand plaisir de vous féliciter comme nouveau roi et  reine des Pays-Bas, au nom de l’opposition rwandaise FDU-Inkingi. Nous avons savouré de nombreuses [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<div class="galleria_wrapper"><a href="http://www.schweizer-illustrierte.ch/stars/koenig-willem-alexander-beatrix-maxima-thronwechsel-fotos-niederlande-royals#" rel="prev_gallery"><img class="replaced" src="http://www.schweizer-illustrierte.ch/sites/default/files/imagecache/bild_bildgalerie_gross/images/crop_3/thronwechsel-hollanbd-willem-alexander-mit-maxima-200776.jpg?commercial_link=" alt="Message de Félicitations ku Mwami mushya wimye ingoma mu Buholandi (FDU Inkingi) dans Kigeli V &amp; Royauté constitutionnelle"  /></a></div>
<h2 class="title">Rwanda: Félicitations au roi Willem Alexander et à la Reine Maxima</h2>
<div class="postmeta-primary"><span class="meta_date">mai 02, 2013</span></div>
<div class="entry clearfix">
<p>Lausanne, le 30 Avril 2013.</p>
<p>Votre Majesté le Roi Willem Alexander et la Reine Maxima</p>
<p>Il est notre grand plaisir de vous féliciter comme nouveau roi et  reine des Pays-Bas, au nom de l’opposition rwandaise FDU-Inkingi.</p>
<p>Nous avons savouré de nombreuses années de la reine Beatrix ; puissions-nous aussi bénéficier, nous en avons pleinement confiance, de votre royauté.</p>
<p>Nous pourrions utiliser cette opportunité pour promouvoir la coopération avec le Rwanda, surtout vos connaissances dans l’administration et gestion des eaux et l’appui de la reine Maxima à l’égard de micro-crédits. Mais avant d’en arriver là, nous avons désespérément besoin de votre soutien dans notre lutte pour nous aider à faire comprendre au gouvernement rwandais que la paix, la liberté d’expression et des procès équitables pour tout le monde, sont indispensables pour toute démocratie.</p>
<p>Encore une fois, félicitations pour votre inauguration et votre couronnement pour des années à venir.</p>
<p>Cordialement,</p>
<p><strong>Comité de coordination des FDU-Inkingi<br />
Dr. Nkiko Nsengimana<br />
Coordinateur</strong></p>
<p>*****************************</p>
<p>Amwe mu mafoto yaranze Ukwimikwa kw&rsquo;Umwami Willem Alexander n&rsquo;Umwamikazi Maxima</p>
</div>
<div class="galleria_wrapper"><a href="http://www.schweizer-illustrierte.ch/stars/koenig-willem-alexander-beatrix-maxima-thronwechsel-fotos-niederlande-royals#" rel="prev_gallery"><img class="replaced" src="http://www.schweizer-illustrierte.ch/sites/default/files/imagecache/bild_bildgalerie_gross/images/crop_3/thronwechsel-holland-neue-koenigsfamilie-willem-alexander-200786.jpg?commercial_link=" alt=" dans Société"  /></a></div>
<div class="galleria_wrapper"></div>
<div class="galleria_wrapper"><a href="http://www.schweizer-illustrierte.ch/stars/koenig-willem-alexander-beatrix-maxima-thronwechsel-fotos-niederlande-royals#" rel="prev_gallery"><img class="replaced" src="http://www.schweizer-illustrierte.ch/sites/default/files/imagecache/bild_bildgalerie_gross/images/thronwechsel-holland-gala-dinner-beatrix-maxima-willem-alexander-200796.jpg?commercial_link=" alt=""  /></a></div>
<div class="galleria_wrapper"></div>
<div class="galleria_wrapper"><a href="http://www.schweizer-illustrierte.ch/stars/koenig-willem-alexander-beatrix-maxima-thronwechsel-fotos-niederlande-royals#" rel="prev_gallery"><img class="replaced" src="http://www.schweizer-illustrierte.ch/sites/default/files/imagecache/bild_bildgalerie_gross/images/thronwechsel-holland-krone-200801.jpg?commercial_link=" alt=""  /></a></div>
<div class="galleria_wrapper">
<div class="facebook_like"></div>
</div>
<div class="galleria_wrapper"><a href="http://www.schweizer-illustrierte.ch/stars/koenig-willem-alexander-beatrix-maxima-thronwechsel-fotos-niederlande-royals#" rel="prev_gallery"><img class="replaced" src="http://www.schweizer-illustrierte.ch/sites/default/files/imagecache/bild_bildgalerie_gross/images/thronwechsel-holland-willem-alexander-beatrix-mit-enkeln-amalia-alexia-und-ariane-200841.jpg?commercial_link=" alt=""  /></a></div>
<div class="galleria_wrapper">Udukomangomakazi Catharina-Amalia, Alexia na Amalia hamwe na nyirakuru Beatrix bakurikirana imihango muri eglise.</div>
<div class="galleria_wrapper">
<div class="facebook_like"></div>
<div class="galleria_wrapper"><a href="http://www.schweizer-illustrierte.ch/stars/koenig-willem-alexander-beatrix-maxima-thronwechsel-fotos-niederlande-royals#" rel="prev_gallery"><img class="replaced" src="http://www.schweizer-illustrierte.ch/sites/default/files/imagecache/bild_bildgalerie_gross/images/thronwechsel-holland-willem-alexander-kirche-200846.jpg?commercial_link=" alt=""  /></a></div>
<div class="galleria_wrapper"><a href="http://www.schweizer-illustrierte.ch/stars/koenig-willem-alexander-beatrix-maxima-thronwechsel-fotos-niederlande-royals#" rel="prev_gallery"><img class="replaced" src="http://www.schweizer-illustrierte.ch/sites/default/files/imagecache/bild_bildgalerie_gross/images/thronwechsel-holland-fans-volk-200806.jpg?commercial_link=" alt=""  /></a></div>
<div class="galleria_wrapper">Rubanda yishimira Umwami mushya mu &laquo;&nbsp;mashyi n&rsquo;impundu&nbsp;&raquo;!</div>
<div class="galleria_wrapper"></div>
<div class="galleria_wrapper"><a href="http://www.schweizer-illustrierte.ch/stars/koenig-willem-alexander-beatrix-maxima-thronwechsel-fotos-niederlande-royals#" rel="prev_gallery"><img class="replaced" src="http://www.schweizer-illustrierte.ch/sites/default/files/imagecache/bild_bildgalerie_gross/images/crop_3/fototermin-fuer-koenig-willem-alexander-200956.jpg?commercial_link=" alt=""  /></a></div>
<div class="galleria_wrapper">Mu ngoro i Bwami Amsterdam</div>
</div>
<div class="galleria_wrapper">
<div class="facebook_like"></div>
<div class="galleria_wrapper"><a href="http://www.schweizer-illustrierte.ch/stars/koenig-willem-alexander-beatrix-maxima-thronwechsel-fotos-niederlande-royals#" rel="prev_gallery"><img class="replaced" src="http://www.schweizer-illustrierte.ch/sites/default/files/imagecache/bild_bildgalerie_gross/images/crop_3/hollaendische-koenigsfamilie-bei-der-bootsfahrt-durch-amsterdam-200946.jpg?commercial_link=" alt=""  /></a></div>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2013/05/06/message-de-felicitations-ku-mwami-mushya-wimye-ingoma-mu-buholandi-fdu-inkingi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Spécial 50 ans d&#8217;Indépendance: Kigeli V, l&#8217;homme de la situation</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/06/13/special-50-ans-dindependance-kigeli-v-lhomme-de-la-situation/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/06/13/special-50-ans-dindependance-kigeli-v-lhomme-de-la-situation/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jun 2012 07:23:33 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[mediator]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=3474</guid>
		<description><![CDATA[Filip Reyntjens yigeze kwandi kwiyima rya Kigeli V no kurupfu rwa mukuru we. 1. Arerekana ko nta coup d&#8217;etat de Mwima yabayeho nkuko abantu bakunze kubivuga,ahubwo ari umwami wimye hubahilijwe amategeko coutumier na constitution ya administration colonial. 2. aranarekana ko yari l&#8217;homme de la situation qui remplissait toutes les conditions pour apaiser les conflits et [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><span style="color: #000000"><strong><span style="font-size: small">Filip Reyntjens yigeze kwandi kwiyima rya Kigeli V no kurupfu rwa mukuru we.</span></strong></span></p>
<p><span style="font-size: small"><span style="color: #000000"><strong>1. Arerekana ko nta coup d&rsquo;etat de Mwima yabayeho nkuko abantu bakunze kubivuga,ahubwo ari umwami wimye hubahilijwe amategeko coutumier na constitution ya administration colonial.</strong></span><br />
<span style="color: #000000"><strong>2. aranarekana ko yari l&rsquo;homme de la situation qui remplissait toutes les conditions pour apaiser les conflits et les divisions entre les ethinies. Kuva yabuzwa kubikora ntawundi uraboneka ngo amusimbure, raison de plus yo kongera kumukenera plus qu&rsquo;avant kuko conflits et divisions zariyongereye. [NDLR]</strong></span><br />
<a href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2010/03/kigeliv22.jpg" rel="lightbox[3474]"><img class="alignnone size-full wp-image-1362" src="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2010/03/kigeliv22.jpg" alt="Spécial 50 ans d'Indépendance: Kigeli V, l'homme de la situation dans Kigeli V &amp; Royauté constitutionnelle kigeliv22" width="128" height="130" /></a><br />
</span></p>
<p><strong>Mort du mwami Mutara III Rudahigwa et avènement du mwami Kigeri V Ndahindurwa.</strong><strong> </strong></p>
<p align="center"><a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Archives/Dossier_Revolution_1959/Index_F_Reyntjens_Biographie.html">Filip Reyntjens</a>, Pouvoir et Droit au Rwanda.<br />
Droit public et Evolution Politique, 1916-1973<br />
(Tervuren, Koninklijk Museum voor Midden Afrika, 1985: pp.239-251)</p>
<p align="center"><a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_F_Reyntjens_Rudahigwa_pdf.html"><strong>VERSION PDF </strong></a></p>
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tbody>
<tr>
<td width="100">&nbsp;</p>
<p><em>Prof. Dr Filip REYNTJENS (Photo ARIB, asbl) </em></td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>Le vendredi 24 juillet 1959, le mwami Mutara descendit à Usumbura, invité semble-t-il <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#1">[1]</a>par un télégramme. On ne sait pas de qui émanait cette invitation, vu que le gouverneur Harroy était en congé en Belgique et son adjoint, le commissaire provincial Tordeur, en tournée dans le sud du Burundi. Le lendemain de son arrivée, le mwami prit l&rsquo;apéritif à l&rsquo;hôtel Paguidas avec son secrétaire E. Muhikira et deux autres rwandais non identifiés. Vers 11 heures 30 il demanda d&rsquo;être excusé pour une demi-heure; il alla consulter son médecin, le Dr. J. Vinck, qu&rsquo;il avait déjà vu plus tôt dans la matinée. Le mwami insista pour avoir une piqûre de pénicilline; le Dr. Vinck lui administra une injection d&rsquo;environ 1 million d&rsquo;unités de mégacilline. <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#2">[2]</a> Lors de la conversation avec son médecin qui suivait la consultation, le mwami s&rsquo;effondra, apparemment foudroyé par une hémorragie cérébrale. Il semble que, contrairement à l&rsquo;opinion exprimée par l&rsquo;abbé Kagame <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#3">[3]</a>, le mwami était en fort mauvaise santé. Il fumait et buvait à l&rsquo;excès et souffrait de tabès<a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#4">[4]</a>.</p>
<p>Il y a sur la mort du mwami Mutara Rudahigwa essentiellement trois hypothèses.</p>
<ul>
<li><em>Primo, </em>le suicide à l&rsquo;étranger considéré comme conforme à la tradition de l&rsquo; <em>umutabazi</em> et dont le chanoine de Lacger fournit une description quelque peu lyrique:</li>
</ul>
<p>C&rsquo;est le vengeur d&rsquo;une espèce unique, qui au lieu de tuer l&rsquo;injuste agresseur de son pays, se fait tuer par lui, afin de charger sa tête d&rsquo;un forfait abominable, et que son ombre à lui, son propre <em>musimu</em> ( <em>muzimu</em> ), revenant en puissance, ait le droit de le frapper et de lui faire subir par un inexorable retour la peine du talion <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#5">[5]</a></p>
<p>Dans le cas de Rudahigwa, par son suicide un Mutara (roi paisible) céderait la place à un Kigeri (roi guerrier) qui pouvait mener les armées rwandaises à la victoire.</p>
<p>Une variante de cette hypothèse est l&rsquo;auto-empoisonnement, imposé par la règle coutumière qui voulait que, lorsque le successeur du mwami atteint l&rsquo;âge d&rsquo;homme, le roi dût disparaître.</p>
<p>L&rsquo;hypothèse du suicide est à écarter: elle n&rsquo;est pas compatible avec la mentalité du mwami, qui avait depuis longtemps dépassé le stade des croyances traditionnelles comme celle de l&rsquo; <em>umutabazi</em>. Rudahigwa avait plusieurs projets d&rsquo;avenir, notamment celui d&rsquo;effectuer un voyage aux Etats Unis.<a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#6">[6]</a></p>
<ul>
<li><em>Secundo</em>, le meurtre. la rumeur persistante courait que le mwami avait été éliminé par les Belges, avec la complicité des missionnaires européens. Ceci était compréhensible: d&rsquo;une part, dans la mentalité rwandaise la mort naturelle est difficilement admise, certainement quand il s&rsquo;agit de personnages en vue; d&rsquo;autre part, on savait que les relations entre le mwami et l&rsquo;Administration, et l&rsquo;Eglise n&rsquo;étaient pas sans tensions. Un incident significatif à cet égard s&rsquo;était produit en juin 1959. Eugène Muhikira, ancien secrétaire privé et confident du mwami, était entré en 1956 dans le cadre coutumier avec l&rsquo;appui spécial de Rudahigwa. Celui-ci l&rsquo;avait désigné comme chef en 1957, mais sa nomination n&rsquo;avait jamais été ratifiée par le gouverneur Harroy, comme l&rsquo;exigeait le décret de 1952. Fin juin 1959, Harroy fit savoir au mwami qu&rsquo;il n&rsquo;avait pas l&rsquo;intention d&rsquo;entériner la nomination de Muhikira qui fut donc écarté de son commandement. Un rapport de la Sûreté note à ce propos:</li>
</ul>
<p>Cette mesure &#8211; dont chacun comprit la signification &#8211; fit impression. Le gouvernement venait d&rsquo;agir contre un notable qui bénéficiait de la haute protection du mwami. Celui-ci fut ulcéré par cette décision. Il reprit immédiatement à son service Muhikira comme secrétaire privé.<a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#7">[7]</a></p>
<p>Il semble cependant qu&rsquo;avant sa mort le mwami se soit appliqué à regagné la confiance de l&rsquo;autorité tutélaire <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#8">[8]</a>. L&rsquo;hypothèse du meurtre semble très improbable; il est difficile de croire que l&rsquo;Administration eût osé courir le risque vu la situation politique qui exigeait l&rsquo;arbitrage du mwami, et l&rsquo;incertitude quant à la succession de Rudahigwa.</p>
<ul>
<li><em>Tertio</em> , La mort accidentelle, suite à la réaction malheureuse d&rsquo;un homme fragile à une injection de mégacilline. C’est probablement la version exacte, même si nous ne connaîtrons sans doute jamais la vérité avec certitude ; tenu par le secret professionnel, le Dr. Vinck n’a fournit aucune précision au sujet du traitement que le mwami subissait <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#9">[9]</a>. L’hypothèse de l’accident vasculaire est en tout cas médicalement plausible ; ainsi, une injection de mégacilline, administrée erronément de façon intraveineuse au lieu d’intramusculaire peut être fatale.</li>
</ul>
<p>Immédiatement après la mort du mwami, trois groupes <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#10">[10]</a> commencèrent à préparer la succession: la résidence du Ruanda, le groupe des traditionalistes tutsi à la Cour de Nyanza et les leaders du mouvement hutu. L&rsquo; Administration et certains membres du Conseil Supérieur du pays ont envisagé la possibilité d&rsquo;une régence au lieu de l&rsquo;installation immédiate d&rsquo;un successeur. Cette possibilité n&rsquo;était pas contraire à la lettre de la loi: aux termes de l art. 16 du décret de 1952, un conseil de régence pouvait exercer les attributions reconnues au mwami, en cas de vacance du pouvoir pour quelque cause que ce soit, jusqu&rsquo;à l&rsquo;investiture du successeur ou jusqu&rsquo;à la majorité fixée à 18 ans si celui-ci était encore mineur. Le décret ne déterminait cependant pas la composition de ce conseil de régence.</p>
<p><span id="more-3474"></span>Contrairement à ce que craignaient les milieux de la Cour, il semble que l&rsquo;Administration n&rsquo;ait pas concrètement préparé la désignation d&rsquo;un régent ou d&rsquo;un conseil de régence. Il y eut, cependant, la veille de l&rsquo;enterrement du mwami, une réunion à Nyanza à laquelle assistèrent notamment le résident A. Prud&rsquo;homme, Mgr. Perraudin et l&rsquo;abbé Kagame. A la question de savoir ce qu&rsquo;il convenait de faire face à la situation créée par le décès du mwami, le résident émit comme son opinion qu&rsquo;il ne fallait pas immédiatement prendre de décision définitive et qu&rsquo;il était nécessaire de consulter toutes les instances compétentes. Il fit comprendre qu&rsquo;entre temps rien ne s&rsquo;opposait à la mise en place d&rsquo;un conseil de régence <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#11">[11]</a>. C&rsquo;est probablement ici que le malentendu s&rsquo;installa: si la résidence n&rsquo;avait pris aucune décision à ce sujet, l&rsquo;idée fut ainsi créée dans l&rsquo;esprit des milieux de la Cour que l&rsquo;Administration voulait imposer la solution de la régence. En tout état de cause, cette impression gagna plusieurs milieux concernés. Les candidats régents les plus cités furent les Tutsis L. Ndazaro et P. Bwanakweri et les Hutu A. Makuza et Gr. Kayibanda <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#12">[12]</a>. Plusieurs observateurs pensaient même qu&rsquo;A. Makuza l&rsquo;aurait finalement emporté, parce qu&rsquo;il combinait plusieurs avantages <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#13">[13]</a>:</p>
<ul>
<li>Il était le seul Rwandais à avoir fait des études laïques supérieures, après le grand séminaire;</li>
<li>Il avait épousé une fille (tutsi) du clan des Bega, ce qui permettait de rallier les Astridiens avec Bwanakweri et Ndazaro;</li>
<li>Il était fonctionnaire de l&rsquo;Administration territoriale, et donc acquis à celle-ci;</li>
<li>Il était Hutu <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#14">[14]</a></li>
</ul>
<p>Du côté du Conseil supérieur du pays, certains membres, Karekezi et Bushayija notamment, suggéraient l&rsquo;établissement d&rsquo;un conseil de régence, dans lequel auraient figuré Rwigemera (frère du mwami défunt et chef du Rukiga), Rwaburindi (chef du Buhoma-Rwankeri) et Makuza (Hutu, agent territorial) <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#15">[15]</a>. D&rsquo;après la Sûreté, &laquo;&nbsp;si cette suggestion avait pu être discutée devant le Conseil supérieur du pays, il est vraisemblable qu&rsquo;elle eut recueilli une majorité&nbsp;&raquo;<a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#16">[16]</a>.</p>
<p>Pendant cette période, extrêmement courte il faut le rappeler (du 25 au 27 juillet), des dirigeants hutu se réunirent à Ruhengeri le 27 juillet pour mettre au point une nouvelle formule politique qu&rsquo;ils comptaient proposer aux autorités de tutelle <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#17">[17]</a>. Le B.I. 535 de la Sûreté nous apprend qu&rsquo;à cette date, &laquo;&nbsp;le Mouvement Social Muhutu rédigeait une note demandant aux Autorités de profiter des événements pour instaure au Ruanda un régime républicain&nbsp;&raquo;<a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#18">[18]</a>. Le contenu concret de ces propositions nous est resté inconnu.</p>
<p>La crainte d&rsquo;un conseil de régence <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#19">[19]</a>, dont la direction collégiale pouvait faire resurgir toutes les influences politiques tenues en bride sous le règne du mwami Mutara et qui aurait peut-être offert à la tendance progressiste une chance d&rsquo;établir une nouvelle mentalité politique en rupture avec le système traditionnel, poussa les tenants de la politique traditionnelle, et surtout le lignage régnants de <em>Hindiro</em>, à agir avec célérité. Les traditionalistes purent se mettre rapidement d&rsquo;accord sur le choix d&rsquo;un successeur. Les noms de candidats ayant le plus souvent circulé furent ceux de E. Rwigemera, R. Subika et J.B. Ndahindurwa. Les deux premiers furent successivement écarté: Rwigemera à cause de son engagement dans la politique partisane (il était membre fondateur du Mouvement démocratique progressiste et allait devenir membre du RADER) et son opposition au mwami Mutara Rudahigwa (il faisait partie du groupe des &laquo;&nbsp;Astridiens&nbsp;&raquo;); Subika, qui selon Fr. Rukeba aurait été désigné par le mwami Yuhi Musinga comme son successeur <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#20">[20]</a>, à cause de son caractère difficile et son hostilité envers Rudahigwa et la reine-mère Kankazi <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#21">[21]</a>.</p>
<p>Restait J.B. Ndahindurwa, le seul qui ne se fut ni publiquement brouillé avec Rudahigwa ni compromis dans les intrigues des derniers mois. Il l&rsquo;emporta donc, d&rsquo;autant plus qu&rsquo;il était populaire et qu&rsquo;ils comptaient beaucoup d&rsquo;amis parmi les Hutu. Sous-chef au Bufundu, il avait été fonctionnaire dans l&rsquo;Administration territoriale; sa vie discrètes et les sympathies créées parmi certains fonctionnaires étaient susceptibles de vaincre les réticences de l&rsquo;Administration et de lui ménager une agréation rapide <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#22">[22]</a>.</p>
<p>La décision fut prise la nuit du 27 au 28 juillet par quelques personnalités dont l&rsquo;abbé Kagame, le chef Kayihura et Kayumba <em>umwiru</em> des Tsobe et fils du vieil <em>umwiru</em> Rwampungu <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#23">[23]</a>. Les autres <em>abiru</em> disponibles &#8211; Kayijuka, Sezibera et Macali &#8211; furent contactés seulement après la réunion; ils confirmèrent les rites de succession et d&rsquo;intronisation <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#24">[24]</a>. Des témoignages nouveaux et concordants portent à croire que le mwami Mutara avait lui-même désigné J.B. Ndahindurwa comme son successeur <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#25">[25]</a>. On ne saurait néanmoins l&rsquo;affirmer catégoriquement; l&rsquo;incertitude est illustrée par le fait que les protagonistes qui portèrent Ndahindurwa au pouvoir ont fébrilement cherché un testament écrit <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#26">[26]</a> et qu&rsquo;ils n&rsquo;acceptèrent le successeur que lorsque l&rsquo;abbé Kagame eut déclaré être disposé à jurer que Ndahindurwa avait été désigné par Rudahigwa <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#27">[27]</a>.</p>
<p>Ce qu&rsquo;on croyait être un complot de la résidence fut ainsi déjoué par un complot des traditionalistes de la Cour royale, qui surent prendre de vitesse toutes les initiatives concurrentes.</p>
<p>Il n&rsquo;est pas nécessaire ici de relater <em>in extenso</em> l&rsquo;histoire du &laquo;&nbsp;coup d&rsquo;Etat de Mwima&nbsp;&raquo;, bien décrit ailleurs <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#28">[28]</a>. Il suffit de citer une version succincte des faits<a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#29">[29]</a>:</p>
<p>Après une déclaration du chef Kayihura, suivant laquelle la coutume voulait que le Mwami ne fût pas enterré sans que son successeur fût connu, Mr. Rukeba prit la parole et cria et cria à la foule qu&rsquo;il fallait immédiatement connaître le nom du nouveau mwami <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#30">[30]</a>. Il fut applaudi par l&rsquo;assistance qui craignait probablement que le pays restât sans mwami si le successeur de Mutara n&rsquo;était pas désigné immédiatement. Le délégué des <em>biru</em>, Mr. Kayumba, lut ensuite le nom du nouveau mwami, Jean-Baptiste Ndahindurwa, fils de Musinga et demi-frère de Mutara qui fut immédiatement acclamé par l&rsquo;assistance.</p>
<p>Dans l&rsquo;atmosphère menaçante qui régnait autour de la tombe de Mutara, le gouverneur Harroy n&rsquo;avait d&rsquo;autre possibilité que d&rsquo;accepter le nouveau mwami, après avoir obtenu de celui-ci la promesse de régner en mwami constitutionnel.</p>
<p>Plusieurs points d&rsquo;ordre constitutionnel méritent d&rsquo;être soulignés ici. On a parlé de &laquo;&nbsp;coup d&rsquo;Etat&nbsp;&raquo; de la part des monarchistes conservateurs <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#31">[31]</a>. Il est cependant difficile de trouver des inconstitutionnalités formelles dans l&rsquo;avènement de Kigeri Ndahindurwa. A. Maus, qui critique l&rsquo;appel &laquo;&nbsp;abusif&nbsp;&raquo; à la coutume, admet &#8211; tout en soulignant que jadis les funérailles des bami (par le dépôt du corps sur une claie avant la fumigation) avaient lieu plusieurs mois après le décès &#8211; que c&rsquo;est en tout cas avant la fin de cette période que le nom du successeur devait être annoncé. Il estime cependant que la coutume &laquo;&nbsp;apparaît bien sollicitée&nbsp;&raquo; en exigeant cette proclamation trois jours plus tard déjà, à l&rsquo;occasion d&rsquo;une cérémonie très différente (inhumation au lieu de fumigation)<a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#32">[32]</a>. Même s&rsquo;il est vrai que l&rsquo;enterrement du mwami défunt à Nyanza était contraire à l&rsquo; <em>ubwiru</em> <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#33">[33]</a>, ceci nous semble bien pousser loin l&rsquo;interprétation. L&rsquo;essentiel de la coutume, n&rsquo;était-ce pas que le nom du successeur devait être connu avant de &laquo;&nbsp;disposer&nbsp;&raquo; du corps du mwami défunt? Retournons donc à l&rsquo;élément constitutionnel de base: le décret de 1952. L&rsquo;art. 15 est clair:</p>
<p>Est revêtu de la qualité de mwami, la personne que détermine la coutume. Toutefois elle ne peut exercer ses fonctions qu&rsquo;après investiture par le gouverneur. Elle ne peut être investie qu&rsquo;après avoir promis solennellement , devant le gouverneur, de remplir fidèlement ses fonctions et de respecter les lois du Territoire du Ruanda-Urundi. L&rsquo;investiture est constatée par un procès verbal dont une expédition est remise au mwami, à titre de brevet.</p>
<p>Deux éléments apparaissent essentiels: le contenu de la coutume en matière de succession royale et la formalité de l&rsquo;investiture, équivalent à une approbation du gouvernement.</p>
<p><strong>D&rsquo;abord la coutume</strong></p>
<p>La situation en juillet 1959 était exceptionnelle pour plusieurs raisons. Le cas du mwami décédé sans héritier ne s&rsquo;était semble-t-il jamais présenté dans l&rsquo;histoire du pays. Jadis, la polygamie, la possibilité de ravir un nouveau-né pour le donner à l&rsquo;une des reines et faire croire qu&rsquo;il était né d&rsquo;elle, le droit du mwami de s&rsquo;emparer de toute femme d&rsquo;une grossesse certaine mais non apparente rendaient cette possibilité quasi-inexistante. la coutume ne prévoyait dès lors pas cette situation.</p>
<p>Le collège des <em>abiru</em>, détenteurs du rituel ésotérique de la royauté, à qui il revenait de désigner le nouveau mwami, n&rsquo;avait plus exercé cette prérogative depuis 1895, lors de l&rsquo;avènement de Mibambwe IV Rutarindwa. Depuis lors, plus aucune succession ne fut régulière <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#34">[34]</a>: Yuhi V Musinga (1896-1931) accéda au pouvoir par le coup d&rsquo;Etat de Rucunshu et Mutara III Rudahigwa (1931-1959) fut proclamé mwami par les Européens.</p>
<p>Non seulement les <em>abiru</em> en vie n&rsquo;avaient-ils pas connu de procédure de succession régulière, mais encore le conseil était-il quasi-inexistant dans son ancienne gloire. Comme il n&rsquo;y avait plus eu de promotion d&rsquo; <em>abiru</em> depuis environ 1925, il ne restait plus que de vieillards illettrés. Ceux-ci furent débordés par les politiciens, les chefs Kayihura et Kayumba surtout, cooptés comme <em>abiru</em> pour l&rsquo;occasion, en raison de la dignité que le rituel rattachait à leurs familles respectives <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#35">[35]</a>. Kayihura était du lignage kobwa et Kayumba du lignage du clan tsobe compétent en matière de succession royale.</p>
<p>Le matin du 28 juillet, jour de l&rsquo;enterrement du mwami défunt, le Conseil supérieur du pays fut convoqué en réunion urgente. Il trancha les deux questions suivantes:</p>
<ul>
<li>fallait-il exiger une autopsie du corps du mwami et dès lors remettre l&rsquo;inhumation?</li>
<li>proclamerait-on, avant l&rsquo;inhumation, le nom du nouveau mwami, et dans l&rsquo;affirmative, quel serait le successeur?</li>
</ul>
<p>Etant donné l&rsquo;absence du procès verbal de cette réunion du conseil, on ne peut se référer qu&rsquo;à la version donnée par des participants <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#36">[36]</a>. Devant l&rsquo;opposition de la reine-mère, la première question reçut une réponse négative, par 19 voix contre 7. La discussion sur la deuxième question, la plus importante, fut entamée par la communication, faite par le vice-président Kayihura, d&rsquo;une déclaration des <em>abiru</em>. La proposition cruciale qu&rsquo;ils avancèrent fut: <em>Umwami aratabazwa, igihugu kigahabwa undi mwami kitaraye nze</em>, ce qui peut se traduire comme suit: &laquo;&nbsp;Le Mwami est enterré, puis le pays reçoit un nouveau mwami, sans passer une journée en vacance de trône&nbsp;&raquo;. Cette version permettait en principe l&rsquo;enterrement du défunt, suivi de la désignation de son successeur dans les vingt-quatre heures. Elle n&rsquo;exigeait pas, strictement appliquée, de désignation immédiate sur la tombe ouverte de Mutara. Le Conseil supérieur prit acte de cette déclaration sans passer au vote, probablement parce que, dans l&rsquo;esprit de ceux ne faisant pas partie du &laquo;&nbsp;complot&nbsp;&raquo;, on pourrait discuter de la désignation du successeur après les funérailles.</p>
<p>Certains informateurs affirment que la succession ne pouvait se faire qu&rsquo;en ligne descendante directe, en d&rsquo;autres termes, qu&rsquo;un mwami, Yuhi Musinga, ne pouvait avoir deux successeurs, Mutara Rudahigwa et Kigeri Ndahindurwa <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#37">[37]</a>. Comme Mutara ne laissait pas de postérité, la coutume exigeait un changement de famille dynastique <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#38">[38]</a>. En somme, il n&rsquo;y avait plus de règles positives. Il faut cependant faire remarquer que cette règle est moins que certaine. Ce n&rsquo;était même pas la première fois qu&rsquo;à un mwami succède son (demi-) frère: Mibambwe I Mutabazi succéda à son demi-frère Kigeri I Mukobanya, et plus récemment Kigeri IV Rwabugiri avait engendré les bami Mibambwe IV Rutarindwa et Yuhi V Musinga. La plupart de nos informateurs affirment que la règle que &laquo;&nbsp;le roi ne peut engendrer deux rois&nbsp;&raquo; n&rsquo;existait pas.</p>
<p>De ce qui précède on peut déduire ceci. Bien que la situation était spéciale et inhabituelle (mwami qui meurt sans postérité masculine, composition &laquo;&nbsp;adaptée&nbsp;&raquo; du collège des <em>abiru</em> et manipulation du Conseil supérieur du pays, éléments non-coutumiers), l&rsquo;essentiel de la coutume concernant la succession royale a été respecté. Le successeur a été désigné par les <em>abiru</em>, par la voix de Kayumba, <em>umwiru</em> autorisé <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#39">[39]</a>, au moment où cette désignation devait se faire, c&rsquo;est-à-dire au moment de l&rsquo;inhumation du mwami défunt ou du moins immédiatement après. On a regretté la procédure cavalière. &laquo;&nbsp;[L]a façon dont les milieux traditionalistes avaient agi envers l&rsquo;autorité tutélaire était, pour le moins, inhabituelle. Les plus hautes autorités présentes à Kigali, puis à Mwima, ne furent même pas consultées lors de ces décisions&nbsp;&raquo; <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#40">[40]</a>. Est-ce étonnant quand on sait qu&rsquo;en même temps des réunions sur la succession du mwami et la possibilité d&rsquo;installer une régence étaient tenues par des membres éminents de l&rsquo;Administration et de l&rsquo;Eglise, sans consulter les représentants politiques indigène <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#41">[41]</a>? C&rsquo;était, dès lors, complot contre complot et les deux parties n&rsquo;ont rien à se reprocher. La Commission d&rsquo;enquête fait donc preuve de naïveté ou d&rsquo;optimisme quand elle dit que l&rsquo;élection du nouveau mwami ne fut pas une machination dirigée contre l&rsquo;autorité tutélaire <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#42">[42]</a>.</p>
<p><strong>[L'art. 15 du décret de 1952 et l'investiture du nouveau mwami par le gouverneur.]</strong></p>
<p>Après le respect de la coutume, le deuxième élément exigé par l&rsquo;art. 15 du décret de 1952 est l&rsquo;investiture du nouveau mwami par le gouverneur. La cérémonie des funérailles de Mwima terminée, le gouverneur Harroy prit contact avec la députation permanente du Conseil supérieur du pays, le vice-gouverneur général Lafontaine, le résident Preud&rsquo;homme et le &laquo;&nbsp;candidat&nbsp;&raquo;. Ce dernier s&rsquo;engagea à régner en souverain constitutionnel selon des règles démocratiques que la Belgique se proposait d&rsquo;introduire. Sur ce, le gouverneur se déclara prêt à procéder à l&rsquo;investiture et présenta ses félicitation au nouveau mwami <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#43">[43]</a>. Que le gouverneur du Ruanda-Urundi ait eu la main forcée est évident, mais il semble que l&rsquo;accession de Ndahindurwa se soit déroulée de manière formellement correcte. Que ces événements ne correspondaient pas à l&rsquo;esprit du décret de 1952 est clair également, mais cela est davantage encore le cas des idées ayant circulée sur la régence. Celles-ci étaient même formellement contraires au décret de 1952 dont l&rsquo;art. 16 ne prévoyait la possibilité d&rsquo;un conseil de régence qu&rsquo;en cas de vacance du pouvoir, qui ne devait pas se produire en l&rsquo;occurrence.</p>
<p>On peut dire en conclusion que le &laquo;&nbsp;coup d&rsquo;Etat&nbsp;&raquo; de Mwima a été possible grâce au décret de 1952, et plus particulièrement son art. 15, qui dispose que le mwami est choisi conformément à la coutume. Comme il s&rsquo;agit d&rsquo;une coutume essentiellement ésotérique, que chacun des membres du collège des <em>abiru</em> pouvait interpréter, modifier, voir même inventer sans contrôle réel, les possibilités d&rsquo;un &laquo;&nbsp;coup&nbsp;&raquo; étaient toujours présentes <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#44">[44]</a>. Les successions tumultueuses du passé auraient d&rsquo;ailleurs dû constituer un avertissement sérieux. Nous concluons que les événements de Mwima ne constituent pas un coup d&rsquo;Etat et qu&rsquo;au contraire l&rsquo;ordre constitutionnel y fut respecté dans son essence. Avec R. Bourgeois, nous estimons qu&rsquo;</p>
<p>[e] en fait, la seule chose dont il fallait seulement s&rsquo;étonner&#8230;c&rsquo;est que les autorités se soient trouvées surprises. Les spécialistes qui ont étudié l&rsquo;histoire et les traditions du Rwanda reconnaissent, en effet, que la procédure suivie a été strictement conforme aux traditions séculaires(&#8230;) A la mort de Mutara Rudahigwa, le fait qu&rsquo;il était chrétien et a, dès lors, était enseveli suivant les rites de l&rsquo;Eglise sans qu&rsquo;il soit encore procédé à la fumigation traditionnelle, a raccourci par le fait même le détail laissé traditionnellement aux <em>biru</em> pour la proclamation de son successeur.<a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#45">[45]</a></p>
<p>Quoi qu&rsquo;il en soit, du point de vue constitutionnel, cette manche fut remportée par le groupe monarchiste conservateur et la population perçut les événements ainsi. Elle &laquo;&nbsp;eut l&rsquo;impression que cette autorité (tutélaire) avait été mise devant le fait accompli et qu&rsquo;elle avait dû s&rsquo;incliner ce qui n&rsquo;était pas fait pour renforcer son prestige. Certains considérèrent &#8211; et le bruit ne manqua pas de circuler &#8211; que l&rsquo;autorité européenne avait subi une défaite&nbsp;&raquo;<a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#46">[46]</a>. On pouvait croire que le véritable pouvoir était retourné entre les mains de monarchistes <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#47">[47]</a>, ce qui était politiquement important à un moment mouvementé. Les événements de Mwima constituent le début d&rsquo;une nouvelle page de l&rsquo;histoire politique rwandaise: le pays entre dans une phase d&rsquo;activités politiques intenses et de détérioration progressive des relations entre la Cour et l&rsquo;Administration belge, ainsi qu&rsquo;entre cette dernière et l&rsquo;O.N.U. La coalition cordiale belgo-tutsi prend fin à ce moment crucial. Mais ce coup de force n&rsquo;était pas seulement dirigé contre l&rsquo;Administration et les Hutu; il se produisit également au sein même du groupe tutsi: un groupe extrémiste puissant mais minoritaire prit le pouvoir. Il ne fut pas enclin à négocier et à transiger. La conséquence fut historiquement importante: l&rsquo;outrance d&rsquo;une groupe plus royaliste que le roi allait provoquer l&rsquo;effondrement du régime, et quelques semaines plus tard, permettre à ce qui n&rsquo;était qu&rsquo;une révolte de devenir une révolution <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#48">[48]</a> .</p>
<p>Les réactions initiales à la personne du nouveau mwami ne furent cependant pas négatives. Tout en regrettant la procédure cavalière qui porta le jeune prince au pouvoir, Munyangaju par exemple se réjouit du choix &laquo;&nbsp;peut-être providentiel&nbsp;&raquo; qui fut réalisé. Il estimait qu&rsquo;en cas de désignation démocratique, Ndahindurwa aurait probablement recueilli la majorité des suffrages, parce qu&rsquo;il avait</p>
<p>la réputation d&rsquo;être un homme particulièrement sympathique, d&rsquo;une popularité rare, à cause de son exceptionnelle modestie et de sa simplicité sans exemple. Grand avec les grands, humble avec les Humbles auxquels il donnait habituellement ses préférences, il était sans contredit le seul prince de sang capable de rallier toutes les sympathies autour de sa personne&nbsp;&raquo; <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#49">[49]</a>.</p>
<p>Ce n&rsquo;est pas là une critique de flatteur, mais une opinion largement répandue dans les milieux hutu et dans l&rsquo;Administration. Ce n&rsquo;est que le 9 octobre 1959, après quelques difficultés, que le mwami Kigeri V Ndahindurwa prêta son serment d&rsquo; investiture à Kigali. Il avait exigé au préalable que, dans la formule du serment, il soit fait état de sa nouvelle qualité de mwami <em>constitutionnel</em> apparemment pour éviter le risque de révocation par l&rsquo; autorité de tutelle <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#50">[50]</a>. N&rsquo;ayant accepté de régner qu&rsquo;en souverain constitutionnel, le mwami disposerait en outre qu&rsquo;un argument solide pour demander dans avenir rapproché la constitution d&rsquo;un gouvernement autochtone responsable <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/F_Reyntjens_Rudahigwa.html#51">[51]</a></p>
<p><strong>Notes </strong></p>
<ul>
<li>A. KAGAME, Abrégé,&#8230;, p. 249</li>
<li>Administration de la Sûreté, Bureau d&rsquo;Usumbura, <em>Rapoport périodique 3ème trimestre 1959</em>, No 0570/822/R.P.3, p.10.</li>
<li>A. KAGAME, Abrégé,&#8230;, p. 253, note (1)</li>
<li>Plusieurs informateurs. <em>Le Bulletin d&rsquo;information No 484</em> de la Sûreté note:</li>
</ul>
<p>Il est certain que le mwami était intoxiqué par l&rsquo;alcool à un point extrême. Il était d&rsquo;ailleurs question que le mwami se rende aux Etats Unis pour subir notamment une cure de désintoxication. Un médecin d&rsquo;Usumbura nous a déclaré que la reine-mère avait dit à sont fils d&rsquo;aller se faire soigner chez le Dr. Vinck (médecin psychiatre) &lsquo;parce qu&rsquo;il devenait fou&rsquo;.</p>
<p>(Administration de la Sûreté, Bureau d&rsquo;Usumbura No 0570/615/B.I. 484). Le B.I. signale:</p>
<p>Il se confirme que Mutara est venu consulter le Dr. Vinck pour une crise de maladie vénérienne dont il souffrait. D&rsquo;autre part, son état général était déficient, résultant en bonne partie d&rsquo;une intoxication alcoolique.</p>
<p>&#8230;</p>
<ul>
<li>L. DE LACGER, <em>Ruanda..</em>, p. 140. Voir également J. VANSINA, <em>L&rsquo;évolution du royaume rwanda&#8230;</em>, pp.10-12</li>
<li>A. KAGAME, <em>Abrégé,&#8230;</em>, p. 248. On peut ajouter que le mwami, venu par avion Sobelair à Bujumbura, était muni d&rsquo;un billet aller-retour (Administration de la sûreté, <em>Renseignements complémentaires concernant les activités du mwami Mutara Rudahigwa avant son décès</em> (archives de l&rsquo;auteur).</li>
<li>Administration de la Sûreté, Bureau d&rsquo;Usumbura, <em>Rapport périodique 3ème trimestre 1959</em>, plus haut cité, p.8.</li>
<li><em>Rapport de la Commission d&rsquo;enquête,</em> p. 23</li>
<li>Administration de la Sûreté, B.I, 484, cité plus haut.</li>
<li>A. MAUS, Le Coup d&rsquo;Etat de Nyanza (Ruanda) in <em>Eurafrica</em>, septembre 1959, p. 17 relève cinq groupe: le clan familial du mwami défunt, le Conseil Supérieur du pays, les évolués Hutu, le peuple et l&rsquo;Administration belge. En fait, il n&rsquo;y eut que trois groupe ayant joué un rôle. Le peuple était absent, et le Conseil Supérieur du pays dut se rallier aux thèses du groupe traditionaliste. <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_Mort_Rudahigwa.html">[n.d.l.r. Lire HYPERLINK "http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_Mort_Rudahigwa.html"'HYPERLINK "http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_Mort_Rudahigwa.html"La mort de Mutara III et l’ avènement de Kigeli V.HYPERLINK "http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_Mort_Rudahigwa.html"'HYPERLINK "http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_Mort_Rudahigwa.html" de M. Maus.]</a></li>
<li>???</li>
<li>Rapport confidentiel sur la mort du mwami Mutara III et l&rsquo;avènement du mwami Kigeri V, note rédigée le 19/08/1959 pas A. Makuza, p. 5 (archives de l&rsquo;auteur).</li>
<li>Rutabuzwa Buranga, <em>Rwanda et Burundi</em>:les nouveaux sorciers, Paris, chez l&rsquo;auteur, 1979, p. 34; interview de A. Kagame (Butare, 21/02/1980). J. Gitera Habyarimana (Butare, 18/03/1980) et A. Makuza (Kinyamakara, le 16/02/1980).</li>
<li>Rutabuzwa Buranga met &laquo;&nbsp;Muhutu&nbsp;&raquo; guillemets.</li>
<li>Interview de St. Bushayija, Bujumbura, le 02/06/1981; Administration de la Sûreté, Bureau d&rsquo;Usumbura, <em>Rapport périodique 3ème trimestre 1959</em> cité plus haut, p. 12.</li>
<li>Idem, ibid.</li>
<li>B.Paternostre de la Mairieu, <em>Le Rwanda. Son effort de développement</em>, Bruxelles et Kigali, A. de Boeck et Editions Rwandaises, 1972, p. 209 et D. Murego, <em>La révolution rwandaise</em>, op. cit., p. 897, note (95).</li>
<li>Administration de la Sûreté, Bureau d&rsquo;Usumbura, <em>Rapport périodique 3ème trimestre 1959</em>, plus haut cité, p.12.</li>
<li>Le Belge Jack Poulaert, ami du mwami Mutara, avait affirmé que l&rsquo;Adminitration désirait constituer un conseil de régence et organiser six mois plus tard un référendum sur le régime à instaurer. Il avait insisté sur la nécessité de procéder au plus tôt à la désignation du nouveau mwami pour prévenir cette possibilité (interview de M. Kayihura et P. Mungarulire, Nairobi, 04/07/1981). La menace pesant sur la monarchie avait été confirmée par la publication, la veille du décès du mwami Mutara &#8211; coïncidence inouïe &#8211; dans <em>Temps Nouveaux d&rsquo;Afrique</em> (No du 24 juillet 1959) d&rsquo;un article intitulé &laquo;&nbsp;Le Ruanda, son passé et son avenir&nbsp;&raquo;. L&rsquo;auteur anonyme se demandait: &laquo;&nbsp;la monarchie, n&rsquo;est-elle pas au bout de sa carrière? Monarchie ou République? Le problème n&rsquo;est pas encore posé, mais qu&rsquo;on y prenne garde.&nbsp;&raquo;</li>
<li>Musinga aurait même écrit cette volonté dans son testament: R. Lemarchand, <em>Rwanda and Burundi</em>, op. cit. p. 158, note.</li>
<li>L&rsquo;argument qu&rsquo;il aurait été désigné par Musinga avait peu de poids parce que le mwami ne peut nommer le successeur de son propre successeur.</li>
<li>A. Makuza, <em>Rapport confidentiel</em>&#8230;, op. cit. , p. 5.</li>
<li>Interview de A. Kagame, Butare, 21/02/1980; St. Bushayija, Bujumbura, le 02/06/1981; M. Kayihura et P. Mungarulire, Nairobi 04/07/1981.</li>
<li>Interview de A. Kagame, Butare, 25/06/1981</li>
<li>A. Kagame, <em>Abrégé&#8230;</em> op. cit. p. 259; Interview de A. Kagame, Butare, 21/02/1980 (le mwami Mutara avait demandé à l&rsquo;abbé Kagame de surveiller et de former Ndahindurwa quand celui-ci était fonctionnaire en territoire d&rsquo;Astrida); &#8230;</li>
<li>Communication de M. d&rsquo; Hertefelt.</li>
<li>Interview de A. Kagame, Butare, 21/02/1980.</li>
<li>Par exemple R. Lemarchand, <em>Rwanda and Burundi</em>, op. cit. , p. 156-158; A. Kagame, <em>Abrégé&#8230;</em> op. cit. pp. 261-264 et M. Maus, Le Coup d&rsquo;Etat&#8230; op. cit. pp.17-21. <a href="http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_Mort_Rudahigwa.html">[n.d.l.r. Lire HYPERLINK "http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_Mort_Rudahigwa.html"'HYPERLINK "http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_Mort_Rudahigwa.html"La mort de Mutara III et l’ avènement de Kigeli V.HYPERLINK "http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_Mort_Rudahigwa.html"'HYPERLINK "http://www.olny.nl/RWANDA/Histoire_History/Index_Mort_Rudahigwa.html" de M. Maus.]</a></li>
<li><em>Rapport de la Commission d&rsquo;enquête</em>, pp. 26-7.</li>
<li>Une hypothèse attrayante à propos de l&rsquo;intervention de Rukeba est qu&rsquo;il aurait assumé le rôle que l&rsquo; <em>ubwiru</em> attribue aux &laquo;&nbsp;Gesera du Bufundu&nbsp;&raquo;; celui-ci était sensé exiger publiquement que les ritualistes &laquo;&nbsp;donnent le roi&nbsp;&raquo;: voir les lignes 175-195 de la voie XVIII (voie de l&rsquo;intronisation) dans M. d&rsquo;Hertefelt et A . Coupez, <em>la royauté sacrée</em>&#8230;, op. cit. p. 233</li>
<li>A. Maus, <em>Le Coup d&rsquo;Etat&#8230; </em>op. cit.; R. Lemarchand, <em>Rwanda and Burundi</em>, op. cit. , p. 156-157.</li>
<li>A. Maus, <em>Le Coup d&rsquo;Etat&#8230; </em>op. cit.p. 19</li>
<li>On lira à ce propos la voie XV (&laquo;&nbsp;Voie de l&rsquo;inconvenance&nbsp;&raquo;) de l&rsquo; <em>ubwiru</em> dans M. d&rsquo;Hertefelt et A . Coupez, <em>la royauté sacrée</em>&#8230;, op. cit. pp. 203-213</li>
<li>Même avant 1896, les guerres de succession furent fréquentes. Vansina estime qu&rsquo;il y eut une moyenne d&rsquo;une lutte violente sur deux successions de la fin du 15ème siècle à la fin du 19ème siècle (J. Vansina, <em>L&rsquo;évolution du royaume rwanda</em>&#8230;op. cit. pp. 72-73).</li>
<li><em>Rapport de la Commission d&rsquo;enquête</em>,p. 26.</li>
<li>A. Makuza, <em>Rapport confidentiel</em>&#8230;, op. cit.,&#8230;</li>
<li>A. Kagame, <em>Abrégé&#8230;</em> op. cit. p. 128. Un vers du poème &laquo;&nbsp;Mwami si muntu&nbsp;&raquo;&#8230; dit:<br />
&laquo;&nbsp;Aussi ne fonde-t-il (le mwami) jamais deux foyers,<br />
et cependant ce foyer unique couvre tout le pays&nbsp;&raquo;.<br />
Ce vers est interprété comme signifiant que le roi ne peut engendrer deux rois, mais un seul, le foyer qu&rsquo;il fonde est la parenté de la dynastie (A. Kagame, <em>Le Ruanda et son Roi</em> op. cit. p. 45.) Cette interprétation de l&rsquo;abbé Kagame pourrait très bien être idéologique; le contrôle est impossible puisqu&rsquo;il ne publia que la traduction française de ce poème (Communication de M. d&rsquo;Hertefelt).</li>
<li>L. Kazindu, <em>Attitude de la Belgique et de l&rsquo;ONU à l&rsquo;égard de l&rsquo;effondrement des institutions féodales au Rwanda 1959-1960.</em> Mémoire de licence en sciences politiques et diplomatiques, Université Libre de Bruxelles, 1976, p.38.</li>
<li>Les Tsobe &laquo;&nbsp;imposaient un nom de règne au mwami et étaient chargés de l&rsquo;annoncer publiquement&nbsp;&raquo; ( R. Bourgeois, <em>Banyarwanda et Barundi, Tome I, &#8211; Ethnographie</em>, p. 419). Voir dans l&rsquo; <em>ubwiru</em>, les lignes 215 à 226 de la voie XVII (&laquo;&nbsp;voie de l&rsquo;intronisation&nbsp;&raquo;):M. d&rsquo;Hertefelt et A . Coupez, <em>la royauté sacrée</em>&#8230;, op. cit. pp. 233-235.</li>
<li><em>Rapport de la commission d&rsquo;enquête</em>, p. 28.</li>
<li>La présence de Mgr. Perraudin lors de ces discussions a dû rappeler à d&rsquo;aucuns le rôle joué par Mgr. Classe trente ans plus tôt, à l&rsquo;occasion de la destitution de Yuhi Musinga.</li>
<li><em>Rapport de la commission d&rsquo;enquête</em>, p. 27.</li>
<li>A. Maus <em>Le coup d&rsquo;Etat&#8230;</em> , op. cit., p. 20.</li>
<li><em>Quelques mesures politiques postulées par l&rsquo;avènement de Kigeri V</em>, note &laquo;&nbsp;strictement confidentielle&nbsp;&raquo; rédigée par A. Makuza ( <em>archives de l&rsquo;auteur</em>)</li>
<li>R. Bourgeois, <em>Les coutumes au Ruanda et le choix du nouveau mwami</em>, in : <em>Centre-Afrique</em>, 13/08/1959.</li>
<li><em>Rapport de la commission d&rsquo;enquête</em>, p. 28.</li>
<li>R. Lemarchand, <em>The coup in Rwanda</em>, op. cit. , p. 901.</li>
<li>P. Maral, <em>La Révolution bantoue au Rwanda</em>, in <em>Afrique et Asie</em>, 1965, No 69, p. 6.</li>
<li>A. Munyangaju, <em>L&rsquo;actualité politique&#8230;</em>, op. cit., p.50-51. Cette opinion nous a été confirmée par plusieurs informateurs.</li>
<li>F. Nkundabagenzi, <em>Evolution de la structure politique</em>, op. cit. , p. 88.</li>
<li>Administration de la sûreté, Bureau d&rsquo;Usumbura, <em>Rapport périodique 3 ème trimestre 1959</em>, No 0570/155/R.P.4, p.11.</li>
</ul>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tbody>
<tr>
<td width="604">Kigeli V Ndahindurwa Je n’ai pas cautionné la liberation du Rwanda en 1990»(Archive rwandaises.com)</td>
<td width="18">
<p align="right">
</td>
<td width="20">
<p align="right">
</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>&nbsp;</p>
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tbody>
<tr>
<td valign="top" width="534">Samedi, 27 Février 2010 01:56</p>
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tbody>
<tr>
<td width="14">&nbsp;</td>
<td width="14">
<p align="right">
</td>
<td width="14">
<p align="right">
</td>
<td width="14">
<p align="right">
</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>&nbsp;</td>
</tr>
<tr>
<td valign="top" width="534">&nbsp;</p>
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tbody>
<tr>
<td valign="top" width="530">
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tbody>
<tr>
<td colspan="2" valign="top" width="530"><strong>Rwanda : Kigeri V disculpe les Hutus et accuse les Belges.</strong></p>
<p><strong>Le roi du Rwanda veut encore jouer un rôle. Quarante années de mal du pays. Pour un référendum constitutionnel. Cesser la guerre au Congo. Stature de roi, espoirs de citoyen</strong></p>
<p>Depuis son exil aux Etats-Unis, le «mwami» du Rwanda, Kigeri V, suit attentivement l&rsquo;évolution de son pays et, pour la première fois depuis longtemps, il confie ses projets.</p>
<p><strong>ENTRETIEN :</strong></p>
<p>COLETTE BRAECKMAN</p>
<p>à Washington</p>
<p><em>Les Belges ont perdu votre trace depuis votre départ du Rwanda en 1961. Comment aviez vous accédé au trône et comment vous êtes-vous retrouvé en exil?</em></p>
<p>Après la mort inopinée de mon frère aîné le roi Mutara Rudahigwa, les conseillers de la cour m&rsquo;ont désigné comme successeur. Le roi avait l&rsquo;intention de se rendre aux Nations unies (le Rwanda était un territoire que l&rsquo;ONU avait confié à la Belgique) pour demander la fin de la tutelle et l&rsquo;indépendance. Mais auparavant, à l&rsquo;insu des Belges, les conseillers de la cour, les «abiru», m&rsquo;avaient désigné comme successeur car ils craignaient que le souverain disparaisse subitement. N&rsquo;ayant pas d&rsquo;enfant, le roi lui-même m&rsquo;avait recommandé aux abiru. Je n&rsquo;ai donc pas été élu in extremis comme on l&rsquo;a dit, j&rsquo;avais été choisi depuis longtemps, conformément à la tradition. L&rsquo;abbé Kagamé, l&rsquo;historien qui conseillait à l&rsquo;époque le gouverneur Harroy, a confirmé que tout s&rsquo;était déroulé dans les règles.</p>
<p><em>Aviez-vous été formé pour exercer cette fonction royale?</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Avant le décès du roi Mutara, je travaillais à l&rsquo;administration belge à Butare. L&rsquo;abbé Kagamé, à la demande du roi, avait été chargé de mon éducation. Je me refuse à dire que mon frère le roi aurait été assassiné, mais je sais seulement que lorsqu&rsquo;il s&rsquo;est rendu à Bujumbura, il n&rsquo;avait jamais été malade, c&rsquo;était un sportif reconnu. A la veille de son voyage aux USA, il est mort subitement après avoir reçu une injection administrée par le remplaçant de son médecin. On ne peut rien conclure, mais il est certain que les Belges ne souhaitaient pas que Mutara s&rsquo;adresse à l&rsquo;ONU. Le roi avait fait un arrangement secret et m&rsquo;en avait informé. Dès que j&rsquo;ai remplacé mon frère, j&rsquo;ai poursuivi son projet et réclamé l&rsquo;indépendance.</p>
<p><em>Dans quelles circonstances avez-vous quitté le Rwanda?</em></p>
<p>Le gouverneur Harroy s&rsquo;était déchargé de ses responsabilité s sur le colonel Logiest, et ce dernier, qui avait tous les pouvoirs, avait placé le pays en état d&rsquo;exception, ce qui enlevait au roi toutes ses prérogatives. En présentant Logiest au roi, le général Janssens avait déclaré que le tout-puissant colonel pouvait tuer, sauver, faire ce qu&rsquo;il voulait… J&rsquo;ai alors demandé l&rsquo;autorisation de me rendre à Kinshasa car j&rsquo;avais l&rsquo;intention d&rsquo;y interpeller le secrétaire général de l&rsquo;ONU, Dag Hammarskjold. Après avoir longtemps tergiversé, Harroy a subitement approuvé le voyage. Auparavant, j&rsquo;avais interpellé le colonel Logiest lui demandant pourquoi on arrêtait les gens sans les juger.</p>
<p><strong>«Ce sont les Belges qui m&rsquo;ont exilé, pas les Hutus.»</strong></p>
<p>Avec une franchise toute militaire, le colonel Logiest m&rsquo;a répondu: Je suis en mission de la part de mon gouvernement qui m&rsquo;a envoyé ici pour écarter les Tutsis du pouvoir et installer les Hutus. Il exécutait des ordres, c&rsquo;était très clair. J&rsquo;ai voulu m&rsquo;entretenir avec le secrétaire général de l&rsquo;ONU car, avec les Belges, il n&rsquo;y avait plus d&rsquo;espoir. Hammarskjold a promis de me faire venir à New York, mais le gouvernement belge, alors que j&rsquo;étais à Kinshasa depuis une semaine, a fait savoir que je ne pouvais plus rentrer au Rwanda. Il est donc faux de dire que j&rsquo;ai été chassé du pouvoir par les Hutus. Ceux qui m&rsquo;ont exilé, ce sont les Belges, en 1961, une année avant l&rsquo;indépendance. J&rsquo;ai dénoncé cette situation devant l&rsquo;Assemblée générale des Nations unies, mais les résolutions réclamant mon retour n&rsquo;ont jamais été appliquées.</p>
<p><em>Vous ne blâmez donc pas les Hutus pour votre destitution?</em></p>
<p>Absolument pas: les Hutus, à l&rsquo;époque, n&rsquo;étaient pas contre le roi, c&rsquo;est pourquoi certains d&rsquo;entre eux réclament aujourd&rsquo;hui mon retour. Ce qui s&rsquo;est passé, c&rsquo;est le coup d&rsquo;Etat de Gitarama, où les Belges, Harroy et Logiest, en collaboration avec les pères blancs, ont mis Grégoire Kayibanda au pouvoir. Les attaques contre les Tutsis étaient instiguées par les Belges, mais les Hutus ne visaient pas la monarchie. Bien au contraire, si des Tutsis ont été attaqués et chassés, c&rsquo;est parce qu&rsquo;on avait fait croire aux Hutus que certains nobles tutsis avaient empoisonné Mutara… Les paysans disaient que l&rsquo;administrateur belge leur avait donné l&rsquo;ordre de brûler les huttes des Tutsis car ces derniers étaient adversaires du roi. Tous les anciens peuvent vous confirmer que les Hutus étaient accompagnés par des commandos belges!</p>
<p>A l&rsquo;époque, je m&rsquo;étais rendu clandestinement au Rwanda, déguisé en femme enceinte! Mais j&rsquo;ai été attrappé par Logiest et n&rsquo;ai été libéré que grâce à l&rsquo;intervention de Nyerere, qui a menacé de bloquer les installations et le personnel de l&rsquo;Agence maritime internationale à Kigoma.*</p>
<p><strong>Quarante années de mal du pays </strong></p>
<p><em>Une fois chassé de votre pays, quelle est votre existence?</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Après que les rébellions ont éclaté au Congo après la mort de Lumumba, je suis parti en Tanzanie, puis en Ouganda. J&rsquo;ai aussi vécu à Nairobi, protégé par le président Jomo Kenyatta, un grand nationaliste. Je me suis beaucoup occupé des réfugiés rwandais et j&rsquo;ai tenté de sensibiliser le Haut-Commissariat aux réfugiés afin qu&rsquo;il accorde des bourses d&rsquo;études aux jeunes Rwandais en exil. J&rsquo;intervenais aussi pour contrecarrer les autorités rwandaises qui demandaient aux pays d&rsquo;accueil de chasser les réfugiés. Au début, des groupes de réfugiés armés, que l&rsquo;on appelait les «inyenzi», les cafards, tentèrent de rentrer de force au Rwanda. Contrairement à ce que déclaraient les Belges, je n&rsquo;ai jamais approuvé ces attaques. Je ne voulais pas que les Rwandais s&rsquo;entretuent car je suis le roi de tous. D&rsquo;ailleurs mon nom, Kigeri V, est un nom de roi, qui se retrouve dans une alternance qui remonte au XI e siècle et il l&rsquo;a emporté sur mon premier nom, Jean-Baptiste Ndahindurwa, un nom tutsi. Au Rwanda, le roi dépasse les catégories ethniques.</p>
<p><em>Durant ces années d&rsquo;exil, avez-vous rencontré d&rsquo;autres militants africains, des lumumbistes par exemple?</em></p>
<p>A l&rsquo;époque, ce qui comptait en Afrique, c&rsquo;était lutter pour l&rsquo;indépendance. En Tanzanie j&rsquo;ai rencontré beaucoup de monde, dont des Congolais qui luttaient contre Mobutu. Nous formions un groupe international, qui s&rsquo;est, entre autres, réuni au Caire. Kabila aussi je l&rsquo;ai connu à Dar es-Salaam et à Nairobi, de même que Thomas Kanza. Moi, mon combat, c&rsquo;était l&rsquo;indépendance du Rwanda, la paix, le retour des réfugiés. Je considère que le Rwanda jusqu&rsquo;à ce jour n&rsquo;a jamais connu la paix, que les Rwandais, depuis 1959, n&rsquo;ont plus vécu ensemble. L&rsquo;unité de notre pays a été cassée…</p>
<p>Depuis votre départ, avez-vous gardé des contacts, sinon des sympathisants à l&rsquo;intérieur du Rwanda? Avez vous connu Kagame, qui était réfugié en Ouganda?</p>
<p>Je n&rsquo;ai jamais cessé d&rsquo;avoir des contacts avec mes compatriotes, j&rsquo;ai toujours essayé d&rsquo;aider les Rwandais. J&rsquo;ai bien connu le père de Kagame, qui venait souvent à Butare quand j&rsquo;étais secrétaire à l&rsquo;administration belge, il passait souvent la nuit chez moi.</p>
<p>«Je n&rsquo;ai pas cautionné l&rsquo;attaque du FPR en 1990, car je ne peux accepter que mes enfants se battent»</p>
<p>Quand ces jeunes gens venus des camps de réfugiés en Ouganda ont rejoint l&rsquo;armée de Museveni en Tanzanie, ils l&rsquo;ont fait secrètement, mais quelques-uns, comme Fred Rwigema, sont venus discrètement voir le roi. Plus tard, quand ils sont devenus de grands militaires dans l&rsquo;armée ougandaise, nous avons gardé le contact, je vivais alors au Kenya.</p>
<p><em>Avez-vous été informé de la création du Front patriotique rwandais, du projet d&rsquo;attaque de 1990?</em></p>
<p>Rwigema m&rsquo;avait présenté le FPR comme un groupe qui défendait les intérêts de la jeunesse, mais je ne savais pas qu&rsquo;il était préparé pour rentrer au Rwanda par la force. Ils ne m&rsquo;ont pas mis dans le secret, car ils pensaient que je ne serais peut-être pas d&rsquo;accord. A cette époque, nous aussi nous faisions des démarches en faveur d&rsquo;un retour paisible des réfugiés. Je n&rsquo;ai pas cautionné l&rsquo;attaque du FPR en 1990 car le roi étant le père de la nation, je ne peux accepter que mes enfants se battent. En plus, dans la coutume rwandaise, un roi n&rsquo;est pas autorisé à engager une guerre contre son pays. Comment aurais-je pu bénir cette attaque alors que je négociais un retour dans la paix? Kagame et les siens n&rsquo;avaient pas demandé mon avis, ils étaient jeunes, sans expérience de la politique…</p>
<p><em>Avez-vous participé à la négociation des accords de paix d&rsquo;Arusha?</em></p>
<p>Absolument pas! Il n&rsquo;était pas normal que ces accords soient négociés par des militaires, alors que le chef politique des réfugiés, c&rsquo;était moi. Mais ces jeunes gens avaient des fusils, ils voulaient aller vite. Ils ne savaient rien, et ils sont même venus chez moi à Nairobi chercher des documents pour leur permettre de discuter à Arusha… J&rsquo;ai dû leur rappeler l&rsquo;histoire, l&rsquo;attitude des Belges… Quand les accords ont été signés, j&rsquo;ai remarqué qu&rsquo;on avait oublié beaucoup de choses, je n&rsquo;ai pas cru que cela pouvait marcher… Les jeunes n&rsquo;auraient pas dû travailler ainsi, tout seuls, ils auraient dû prendre le conseil des anciens, ils se sont comportés comme des apprentis sorciers.</p>
<p><em>Aurait-on pu prévoir le génocide? Avez-vous tenté quelque chose?</em></p>
<p>J&rsquo;étais au courant des projets de massacres, et en mars 1994, j&rsquo;ai publié une mise en garde, je me suis adressé aux Nations unies. Demandant pourquoi l&rsquo;accord tardait à être appliqué, j&rsquo;ai dit que dans peu de temps, ce serait trop tard. Mais qui m&rsquo;a écouté? Aux yeux de l&rsquo;opinion, le roi n&rsquo;était qu&rsquo;un simple réfugié. Lorsque le génocide a commencé, j&rsquo;ai protesté partout, tenté de faire intervenir les Etats-Unis, expliquant aux journalistes américains où était le Rwanda, ce qui s&rsquo;y passait, mais ces appels n&rsquo;ont pas été répercutés en Europe. Depuis 1992, je savais que le régime Habyarimana préparait des plans de génocide et c&rsquo;est dans l&rsquo;intention de les révéler aux Etats-Unis et à l&rsquo;ONU que j&rsquo;ai quitté Nairobi pour Washington, mais personne n&rsquo;a voulu m&rsquo;écouter.*</p>
<p><strong>Pour un référendum constitutionnel </strong></p>
<p><em>Après la prise de pouvoir du FPR, avez-vous eu des contacts avec le général Kagame?</em></p>
<p>Kagame est venu me voir aux Etats-Unis et m&rsquo;a proposé de rentrer comme un simple citoyen. J&rsquo;ai répondu que je me considérais toujours comme un souverain constitutionnel, car je n&rsquo;ai jamais été démis de mes fonctions par le peuple rwandais, le référendum ayant été truqué par les Belges. De plus, la Constitution rwandaise, rédigée par les Belges et qui abolit la monarchie, n&rsquo;a jamais été amendée par le nouveau pouvoir. Kagame se veut républicain et cependant je peux vous dire que la majorité des membres du FPR sont des monarchistes.</p>
<p>Mais Kagame ne veut rien savoir de tout cela…</p>
<p>Je ne veux pas rentrer au Rwanda comme simple individu, je n&rsquo;ai pas envie de connaître le même sort que le roi Ntare du Burundi (NDLR: assassiné après son retour d&rsquo;exil…) Au Rwanda pour le moment, on meurt facilement, surtout quand on est en concurrence avec Kagame.</p>
<p><em>Pensez-vous que la restauration de la monarchie soit possible?</em></p>
<p>Je ne veux pas m&rsquo;imposer. Ce que je souhaite, c&rsquo;est que les Rwandais puissent choisir librement entre la monarchie et la république. Il faudrait organiser un référendum constitutionnel, supervisé par les Nations unies. Si on veut guérir le Rwanda, il faut remonter aux origines de la crise, à 1959 et faire appliquer les résolutions des Nations unies. Si le FPR seul organise ce référendum, il va l&rsquo;emporter à 99% et même à 100%… De plus, avant le référendum, je veux pouvoir rentrer au pays, pour expliquer mon point de vue, pour que les jeunes Rwandais me voient, apprennent à me connaître. Ce que je leur dirai, c&rsquo;est que je n&rsquo;amène que la paix, c&rsquo;est tout ce qui compte.</p>
<p>Si certains Hutus souhaitent votre retour, c&rsquo;est peut-être parce qu&rsquo;ils espèrent que cela signifiera l&rsquo;amnistie pour les prisonniers, parmi lesquels des génocidaires…</p>
<p>Je veux une justice équitable, il faut que les 125.000 prisonniers soient dotés d&rsquo;un dossier, que ceux qui sont coupables soient correctement jugés et punis, après avoir reçu les moyens de se défendre. Les aides qui viennent de l&rsquo;extérieur devraient permettre la mise en place d&rsquo;une vraie justice… L&rsquo;amnistie pourrait venir plus tard, mais au début, il faut punir ceux qui ont commis le mal. Quant à la gacaça, la justice traditionnelle qu&rsquo;on essaie de remettre en fonction, ce n&rsquo;est pas une mauvaise idée en soi, à condition que ceux qui l&rsquo;appliquent soient réellement indépendantes du pouvoir, qu&rsquo;ils ne soient pas corrompus.</p>
<p><em>Quelles sont vos principales critiques à l&rsquo;encontre du régime actuel?</em></p>
<p>La preuve du malaise, c&rsquo;est que beaucoup de Rwandais, des Hutus mais de plus en plus de Tutsis, continuent à se réfugier à l&rsquo;étranger. Je relève le problème de la justice, de l&rsquo;absence de Constitution, de la corruption, et aussi de la culture. Nous avions une culture vraiment riche et elle est aujourd&rsquo;hui oubliée. Le régime actuel est une vraie dictature, il y a trop de gens à l&rsquo;extérieur du pays.*</p>
<p><strong>Cesser la guerre au Congo </strong></p>
<p><em>Votre message de Noël critique la guerre au Congo. Quelle est votre position à ce sujet?</em></p>
<p>Au début, il était question de sécurité, de poursuivre les Interhahamwe. Aujourd&rsquo;hui on sait que les vrais enjeux sont l&rsquo;or, le diamant, les minerais précieux… Le Rwanda ne devrait pas se mêler des affaires intérieures du Congo, pas plus qu&rsquo;on ne doit se mêler des siennes. Cette guerre n&rsquo;a pas de raison, elle devrait s&rsquo;arrêter. Bien sûr, nous savons qu&rsquo;autrefois le Rwanda dépassait ses limites actuelles, que son territoire était plus vaste. Mais si on remet en cause les frontières coloniales, c&rsquo;est toute l&rsquo;Afrique qui devrait se battre… Le Rwanda est déjà en lutte avec tous ses anciens amis, et il faut stopper cette épidémie qui peut contaminer toute l&rsquo;Afrique.</p>
<p>Vous avez fait une tournée en Afrique et, entre autres chefs d&rsquo;Etat, rencontré Kabila, ce que Kagame vous reproche.</p>
<p>Pourquoi pourrait-il, lui, parler avec Kabila et pas moi? Je connais Kabila depuis les années 60, c&rsquo;est un ami de longue date, le rapport entre nous est très facile, nous sommes des leaders nationalistes. Je ne doute pas qu&rsquo;une entente soit possible entre nous, plus facilement qu&rsquo;avec Kagame en tous cas. Par contre, je n&rsquo;ai pas encore eu de contact avec les chefs traditionnels du Kivu. Museveni, le président de l&rsquo;Ouganda, je ne le connais pas, même si j&rsquo;ai beaucoup de contacts dans son pays.</p>
<p>Des soldats rwandais fuient actuellement vers l&rsquo;Ouganda, où ils forment ce qu&rsquo;ils appellent une «armée du roi»? Les reconnaissez vous?</p>
<p>Je sais qu&rsquo;on les appelle ainsi, mais, pour moi, ce qui compte, c&rsquo;est que même des militaires présents au Rwanda sont en ma faveur. Je sais que j&rsquo;ai beaucoup de partisans au sein même de l&rsquo;armée de Kagame; les contacts ne me manquent pas, même si</p>
<p>Kagame arrête les gens qui soutiennent la monarchie.</p>
<p>De toutes façons, je ne pourrais être qu&rsquo;un roi constitutionnel, tel est le serment que j&rsquo;ai prêté en 1959. Le jour où la monarchie sera restaurée, les affaires du Rwanda se remettront dans la bonne voie, qu&rsquo;il s&rsquo;agisse de la guerre, de la justice, du problème de la corruption…</p>
<p>Mon retour entraînera aussi celui de tous les exilés: le père de la nation ne peut supporter qu&rsquo;une partie de ses enfants se trouvent à l&rsquo;extérieur. Il faut savoir aussi que partout, aux Etats-Unis, au Canada, en Belgique, existent des groupes monarchistes qui me soutiennent, certains d&rsquo;entre eux ont même conspué Kagame lors de son passage aux USA. Dans ces groupes-là, Hutus et Tutsis se trouvent côte à côte. Comme avant 1959…</p>
<p><em>Quand espérez-vous rentrer?</em></p>
<p>Cela pourrait se faire n&rsquo;importe quand, à tout moment. Je pourrai alors me marier, car, dans notre tradition, un roi n&rsquo;a pas l&rsquo;autorisation de se marier en dehors de son pays.*</p>
<p><strong>Stature de roi, espoirs de citoyen </strong></p>
<p>PORTRAIT</p>
<p>Qu&rsquo;ils règnent ou non, les rois d&rsquo;Europe ont des allures de représentants de commerce prospères ou de sportifs à la retraite. Leur principal souci semble être de ne pas se distinguer de la moyenne de leurs concitoyens, comme si la simplicité de leur comportement devait leur faire pardonner une distinction originelle. Le voudrait-il que Kigeri V ne réussirait pas à atteindre cet anonymat tant prisé car tout en lui dénonce une noble origine. Lorsqu&rsquo;il déploie dans les rues enneigées de Washington une stature de plus de deux mètres, à peine alourdie par un léger embonpoint, il ne fait aucun doute que c&rsquo;est d&rsquo;un roi qu&rsquo;il s&rsquo;agit, et d&rsquo;ailleurs une couronne d&rsquo;or délicatement fixée au revers de son veston suffi à le rappeler.</p>
<p>Cependant lui aussi, descendant d&rsquo;une lignée ininterrompue qui remonte au XIe siècle, fait montre de simplicité. Un immense manteau de cuir noir le protège des frimas américains, il circule en compagnie de son secrétaire Bonaventure Bezinge qu&rsquo;il traite comme un vieil ami, et c&rsquo;est sans façons qu&rsquo;il commande un thé brûlant auquel il se réchauffe les mains.</p>
<p>Outre la stature, le roi a aussi le visage de la fonction: une longue figure aux lourdes paupières, des yeux protubérants qui pétillent derrière ses lunettes, un rire magnanime qui sonne fort lorsqu&rsquo;il évoque les errements de ces «jeunes gens» qui dirigent le pays de ses ancêtres sans lui demander conseil.</p>
<p>Sans aucun doute, Kigeri V, fils de Musinga, détrôné par les Belges en 1931, frère cadet de Mutara III Rudahingwa, décédé inopinément à Bujumbura est conscient de sa lignée, de ses devoirs. Comme son père et son frère, il se veut un rassembleur et se dit le seul à même de renouer ce que l&rsquo;on appelait jadis les trois fils qui tressaient la nation rwandaise, Hutus, Tutsis et Twas. Pour lui &#8211; comme pour beaucoup de Rwandais &#8211; les malheurs de son pays ont été causés par les Belges, qui divisèrent les ethnies et minèrent l&rsquo;institution monarchique.</p>
<p>Kigeri assure qu&rsquo;il a toujours lutté pour le retour des réfugiés, dénoncé les injustices et les exclusions, qu&rsquo;il s&rsquo;est opposé à la violence entre Rwandais et en particulier au génocide de 1994. Pour lui, le salut du Rwanda, passe par le retour aux origines, par la restauration d&rsquo;un ordre symbolique sur lequel reposait la stabilité du pays. Kigeri V a-t-il une chance d&rsquo;un jour rentrer dans son pays, d&rsquo;y retrouver une forme de pouvoir, sinon d&rsquo;arbitrage? A première vue, la roue de l&rsquo;histoire a tourné trop vite, trop de vies ont été broyées, la mémoire a été pulvérisée par les machettes et les fusils, les Rwandais, Hutus et Tutsis, survivants, rescapés, anciens et nouveaux réfugiés, ont fait table rase du passé et le nouveau pouvoir de Kagame n&rsquo;est pas d&rsquo;humeur à composer avec un monarque exilé et, à 64 ans, sans descendance. Cependant, qui peut prévoir l&rsquo;avenir? Qui aurait jamais pensé, en 1990, que les enfants des réfugiés tutsis reviendraient au pouvoir, qu&rsquo;un vieux maquisard comme Kabila finirait par prendre la place de Mobutu? L&rsquo;histoire, dans cette région du monde, avance par courbes et il arrive que le passé prenne sa revanche, nourrie par le désespoir du présent…*</p>
<p align="center"><strong>BRAECKMAN, COLETTE</strong></p>
<p align="center"><strong>Lundi 15 janvier 2001</strong></p>
<p align="center"><strong>http//archiveslesoi r.be</strong></p>
<p align="center"><strong>Posté par rwandaises.com </strong></p>
</td>
</tr>
<tr>
<td width="265">&nbsp;</td>
<td width="265">&nbsp;</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>&nbsp;</td>
</tr>
<tr>
<td valign="top" width="530">&nbsp;</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>&nbsp;</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/06/13/special-50-ans-dindependance-kigeli-v-lhomme-de-la-situation/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ese koko Umwami Kigeli V atahutse byakurura amakimbirane mu gihugu?</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/06/03/kuki-hari-abanese-koko-umwami-kigeli-v-atahutse-byakurura-amakimbirane-mu-gihugu/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/06/03/kuki-hari-abanese-koko-umwami-kigeli-v-atahutse-byakurura-amakimbirane-mu-gihugu/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 03 Jun 2012 21:24:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Mzee Bisangwa]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/?p=3431</guid>
		<description><![CDATA[Umwami Kigeli V ashoboye gufasha ababuze ibibahuza kurenga ibibatanya! Muri iyi minsi impaka ni ndende mu banyapolitiki bose batekereza kugarura demokarasi mu Rwanda. Impaka z’urudaca ziragibwa n’abahagarariye amashyaka avuga ko arwanya igitugu cya FPR agamije kwimika demukarasi mu gihugu. Muri izo mpaka z’urudaca hari isomo umuntu wese utekereza abasha gukuramo: Birakomeye ngo abahuriye ku ntego [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2010/03/kigeliv28.jpg" rel="lightbox[3431]"><img class="size-full wp-image-1360 alignleft" src="http://murengerantwari.unblog.fr/files/2010/03/kigeliv28.jpg" alt="Ese koko Umwami Kigeli V atahutse byakurura amakimbirane mu gihugu? dans Kigeli V &amp; Royauté constitutionnelle kigeliv28" width="291" height="239" /></a><span style="font-size: large"><em><strong>Umwami Kigeli V ashoboye gufasha ababuze ibibahuza kurenga ibibatanya!</strong></em></span></p>
<p><span style="color: #000000">Muri iyi minsi impaka ni ndende mu banyapolitiki bose batekereza kugarura demokarasi mu Rwanda. Impaka z’urudaca ziragibwa n’abahagarariye amashyaka avuga ko arwanya igitugu cya FPR agamije kwimika demukarasi mu gihugu. Muri izo mpaka z’urudaca hari isomo umuntu wese utekereza abasha gukuramo: Birakomeye ngo abahuriye ku ntego imwe yo gusubiza igihugu amahoro n’ukwishyira ukizana babashe kubona umuhuza  mu makimbirane adahwema kubaranga. Bite rero? Abadashoboye kumvikanira ku ntego ibahuje yo kuzanzamura igihugu, bakaba badashoboye kwemeranwa ku nzira zanyurwamo kugira ngo bagere ku cyo bifuza, bazabasha gufasha bate abaturarwanda kugera ku bwiyunge?</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">U Rwanda rufite ikibazo gikomeye cyo kunga ubumwe. Hari impamvu nyinshi zitera abanyapolitiki gutashya banyanyagiza aho gutahiriza umugozi umwe. Kugeza ubu abanyagitugu nibo bagiye bagerageza kubaka ubumwe bw’ubucurano (unité artificielle), haba mu byerekeye amoko, uturere cyangwa se ibitekerezo. Uko abanyagitugu bagiye babyifatamo nta kundi uretse gufata umurongo w’ibitekerezo bafite bagatsindika ku banyarwanda bakoresheje ingufu z’intwaro. Abanyagitugu ba FPR muri iki gihe bo bageze n’aho batangaza ko bavanyeho amoko y’abanyarwanda. Ariko se hari uvanaho kamere bigashoboka? Ngo wirukana kamere bugacya ikugarukana n’umuvuduko udasanzwe. Nibyo biboneka cyane cyane kuri iyi ngoma ya FPR. Bavuga ko baciye amoko, ariko ugasanga ivangura ry’amoko riraca ibintu mu buzima bwose bw’igihugu!</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Ingoma z’ibitugu ntizagiye  zubaka ubumwe ahubwo zarushijeho kubwangiza. Ubumwe muri demokarasi, ubumwe nyabwo butanga ukwishyira ukizana, ni ubumwe bushingiye ku runyuranyurane rw’imiterere n’ibitekerezo. Hakwiye ibitekerezo shingiro (concepts politiques) zo kugenderaho zubahiriza uburenganzira bw’abatuye igihugu. Mbese twavuga nko kwemera amahame y’uburinganire imbere y’amategeko, ubuvandimwe gikwira (fraternité universelle), no Kwishyira ukizana. Iyo hari ingamba zo kubahiriza ibitekerezo shingiro nk’ibyo, ibibazo nk’amoko, uturere, iyobokamana, yewe ndetse n’ubwami cyangwa repubulika ibyo ntibiba bikibaye ibibazo. Muri iki gitekerezo, ndagira ngo ngaruke ku kibazo gikomeye abanyarwanda bakunze kugiraraho amakimbirane, kandi mu by’ukuri kitagombye kuba ikibazo mu gihugu cyubahiriza amahame ya demukarasi n’ukwishyira ukizana. Icyo kibazo ni Ubwami bugendeye ku itegekonshinga.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000"><strong>Abanyarwanda bikanga ubwami bitari ngombwa!</strong></span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">U Rwanda rumaze imyaka 50 rubonye ubwigenge. Ku mpera z’iyo myaka 50, ni n’umwanya wo kwibaza niba u Rwanda rwarabonye ubwigenge koko, cyangwa niba rutarahawe ubwigenge bw’igicagate! Ibihugu byose byo ku isi bifite imiterere kamere, ituma abaturage bahitamo uburyo butungaye bw’imiyoborere butuma babasha kubaho neza no kubana mu mahoro. Mu Rwanda kimwe no mu bihugu byinshi bya Afrika, mu gihe cyo kubona ubwigenge habayeho guhitamo repubulika nk’uburyo (systeme) leta ishingiyeho. N’ubwo mu bindi bihugu guhitamo repubulika byabahiriye, mu Rwanda ho ntibyashobotse. Repubulika ntiyigeze ibasha kugera ku bumwe abanyarwanda bifuzaga, ibyo ntawe utabasha kubibona. Aho niho umuntu ahera yibaza ikibazo, niba koko repubulika ariyo yari ikwiriye u Rwanda, cyangwa niba hatarabayeho kwihuta mu kugena uko leta y’U Rwanda igomba kuba iteye.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000"><span id="more-3431"></span>Hari ikintu giteye kwibazaho cyane muri iki gihe: Ni ku mpamvu y’urujya n’uruza rw’abanyapolitiki banyuranye bakurukuranwa i Washington byajya gushaka umwami Kigeli. Uhereye kuri Paul Kagame uyoboye FPR, unyuze kuri Faustin Twagiramungu, ndetse ukagera kuri Victoire Ingabire Umuhoza, abo bose ntawe utaragiye kubonana n’Umwami Kigeli aho ari mu buhungiro. Iryo kurakuranwa mu kujya kureba Umwami wakwibaza bifite shingiro ki! Ese koko ntacyo abanyapolitki bategereje ku mwami Kigeli V? Niba gihari ni ikihe?</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Birumvikana ko hari icyo abanyapolitiki baba abategereje ku mwami n’ubwo rimwe na rimwe nabo batabasha kukisobanurira. Muri rusange, tutabiciye ku ruhande, usanga abanyapolitiki bajya kureba umwami mu bimeze nko kujya gusaba umugisha, kugira ngo yemere ko programmes z’amashyaka yabo zagira icyo zigezaho abanyarwanda. Uko kujya gushaka Umwami Kigeli kw’abanyapolitiki ariko kandi binerekana ko hari ububasha kamere bamubanaho (autorité naturelle). Bikaba bivuze rero ko n’ubwo benshi usanga bigisha ngo ubwami bwaraciwe, mu kumanjirirwa kubera amakimbirne ya politiki, bagera aho babona ko Umwami Kigeli afite ububasha bwo kuba Umuhuza w’abanyarwanda(Rassembleur). Ni mpamvu ki rero abanyapolitki batamesa kamwe ngo bahitemo umwami nk’uko muri gahunda zabo bifuza ko abaha umugisha? Ese ubundi mu macakubiri y’abanyarwanda, abanyapolitiki bibwira ko Kigeli V azashyigikira nde akareka nde, mu gihe buri wese aba yibwira ku giti cye ko ariwe kamara?</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Kubera ibyo byose tuvuzeho, birakwiye ko uko kubona Umwami Kigeli nk’umuntu w’indongozi (personne de reference) biva mu mfufu no mu kinyegero, abantu bakavuga ku kibazo cy’Umwami bashize amanga, ndetse bakumvikana mu buryo bwanditse icyo bifuza ku Mwami n’icyo babona yamarira abanyarwanda. Nta mpamvu yo kwikanga Ubwami n’umwami mu madiskuru, ariko ushaka kuyobora wese akiyumvisha ku rundi ruhande ko akeneye umugisha w’umwami. Ni ukuvuga ko uruhare rw’umwami mu miyoborere y’igihugu rugomba kuvugwaho ku mugaragaro, ibyemezo bigafatwa ku byerekeye ejo hazaza h’Umwami w’u Rwanda.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000"><strong>Kwizeza abantu gucyura Umwami gusa ntibihagije.</strong></span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Nk’uko twabivuzeho, abanyapolitki bakurakuranwa i Washington bajya gushaka Umwami Kigeli. Iyaba koko Umwami yari umuyobozi wacyuye igihe nk’uko bivugwa ubwami bukaba nta gaciro bugifite mu gihugu, abanyapolitiki ntibagiye gushaka Umwami. Reka mbese turebere hamwe icyo abajya gushaka Umwami Kigeli bagenda bamubwira:</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Hari bice bitatu kugeza ubu by’abanyapolitiki mu byerekeye gushaka Umwami n’icyo baba bamwifuzaho iyo bajya kumushaka. Igice cya mbere ni icy’abyajya gushaka  Umwami bamusaba ko ashyigikira politiki bafite, nabo bakaba bamufasha gusubira mu gihugu nk’umuntu wubashywe, akamenyerwa ibyangombwa by’uwayoboye igihugu, agasazishwa neza kandi ntihagire umukurikirana ku mpamvu z’amateka. Muri icyo gice cy’abanyapolitiki kibona ibintu gutyo, usangamo abanyapolitiki nka Paul Kagame, Faustin Twagiramungu n’abandi.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Igice cya kabiri ni icy’abanyapolitiki bajya gushaka Umwami, batagaragaza neza icyo bamwifuzaho, ukaba wakeka ko ari nk’uruzinduko rw’ikinyabupfura gusa ku wahoze ayoboye u Rwanda. Aho dusangamo abanyapolitiki nka: Paul Rusesabagina, Victoire Ingabire kimwe n’abayoboye RNC cyangwa CNR Intwari n’abandi. Ese twavuga ko uruzinduko nk’urwo bagirira Umwami barugirira nk’umuntu nka Pasteur Bizimungu wahoze ayoboye u Rwanda? Ntibishidikanywa ko ex Prezida Bizimungu atagirirwa uruzinduko nk’urwo ku bw’uko nta nyungu za politiki yaba akeneweho. Bityo rero abajya gushaka Umwami baba bafite agaciro bamubonaho.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Igice cya gatatu ni ikigizwe n’abanyapolitiki bajya gushaka Umwami bamubwira ko nta kibazo babona mu kugarura Ubwami bugendeye ku itegekonshinga. Abo uzabasangamo bamwe mu bakora politiki ku giti cyabo, ariko n’amashyaka ashyigikiye Ubwami bugendera ku itegekonshinga ubu aravugwa. Reka noneho turebere hamwe muri rusange icyo abanyapolitki bategereje ku Mwami:</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000"><strong><em>-Gutahuka k’Umwami mu </em></strong><strong><em>Rwanda</em></strong><strong><em> agahabwa icyubahiro kimukwiye nk’uwayoboye igihugu: </em></strong></span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Mu mpamvu abanyapolitiki batekereza umwami gutyo bashyira imbere, harimo ikibazo cyo kurangiza ubuhunzi ku banyarwanda, bahereye ku babumazemo igihe, ariko harimo n’ubushake bwo gukemura ibibazo by’amasinde cyangwa inzigo iri mu muryango nyarwanda. Abo banyapolitki batekereza ko kuba Umwami w’u Rwanda yarahejwe mu gihugu bifite ingaruka zikomeye ku mibanire y’abanyarwanda, kandi ntibibeshya, kuko hari abiyumva mu karengane kagiriwe umwami, bityo bakanamwiyumvamo, kuko ibyo yagiriwe bibageraho cyangwa byabagizeho ingaruka ku buryo buboneye cyangwa buziguye. Iyo abanyapolitiki rero bajya gushaka umwami Kigeli V bamusaba gutaha banamwizeza ibyamugenerwa nk’uwayoboye igihugu, baba batekereza nta shiti gufasha kwemeza abibona mu byago cyangwa ubuzima muri rusange bw’umwami Kigeli ko ibibi byabaye bitazongera.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Paul Kagame na FPR nabo bavuga ko bashaka ko umwami Kigeli yagaruka mu Rwanda ariko biboneka ko ku bw’inyungu za politiki icyo bifuza ni uko yahera hanze, ninacyo gituma usanga bashyira amananiza ku gutahuka kwe. Position ya FPR kuri iki gihe ni ukuvuga ngo nashaka azaze, kimwe n’undi muturage wese ntawe uhejwe mu gihugu. Mu by’ukuri n’icyo cyubahiro umwami yagenerwa ntabwo FPR yiteguye kukimuha. Ntabwo FPR ishobora kwemera ko Umwami agaruka nk’umwami, kubera ko izi ko abayirwanya muri politiki baboneraho akanya ko kuyishinja ko yateye u Rwanda igamije kugarura ubwami benshi bavuga ko bwaciwe. Aho rero FPR ibyigengeseraho cyane, kuko no mu madiskuru badashyira ku mugaragaro ntibibuza kuvuga ko Umwami ntacyo amaze mu gihe cyose atafatanyije nabo intambara bise iyo kubohora u Rwanda.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Kagame na FPR ntibashaka umwami, bitari uko banze ubwami, kuko witegereje mu mitegekere yayo abayobozi ubundi bitwara cyami na gihake (des monarques absolus). Ariko mu rwego rwa politiki, ntabwo FPR ishobora gutangaza ku mugaragaro ku u Rwanda rubaye ubwami, ahubwo ihitamo gufubika monarchie umwenda wa repubulika. Muri rusange ku ngoma ya FPR u Rwanda ruri muri cyami na gihake (monarchie absolue), ariko iyo cyami na gihake ikageragezwa kwambikwa inyuma repubulika. Paul Kagame n’abamukurikiye rero ikibazo bafite mu kwanga ko Kigeli aza nk’umwami ugendera ku itegekonshinga, si ikibazo cyo kurwanya ubwami, ahubwo ni ikibazo cyo kurwanya umuntu (Kigeli V) n’icyo abereye ikimenyetso. Kumusaba gutaha mu Rwanda rero ngo akaba nk’uwayoboye u Rwanda ni urwiyerurutso, kuko kuba abafite ubutegetsi iyo babishaka ntibiba byarabananiye kubikora. Ahubwo batekereza ko Umwami Kigeli V aramutse ubu ageze mu Rwanda byaba ikibazo gikomeye muri politiki kubera iyi mpamvu: Nta bami babiri baba mu gihugu. Ntibishidikanywa ko Umwami ageze mu gihugu yagira abamukeza ndetse biteguye no kumupfira. Ibyo rero byabyara ibibazo bikomeye byatuma FPR na  Kagame bagirira Umwami Kigeli uko basanzwe bagenzereza ababateye icyugazi. Bityo rero ibimenyetso byose byerekana ko Umwami atazataha mu Rwanda igihe cyose FPR izaba itegeka.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Reka noneho turebe icyo abanyapolitiki nka Twagiramungu n’abo batekereza kimwe baba bifuza iyo bagiye gushaka Umwami Kigeli V no gusaba kubashyigikira.Birumvikana ko aba bagenda badafite impamvu zimwe n’iz’abayobozi ba FPR. Twagiramungu Faustin n’abatekereza nkawe bafite ikibazo muri politiki yabo cyo kwiyumvisha ko hariho umwenda bafitiye amateka (une certaine mauvaise conscience vis-à-vis de l&rsquo;histoire), biturutse ku byakurikiye revolusiyo ya rubanda yo mu 1959, yatumye Umwami yirukanwa mu gihugu. Hakaba rero abanyarwanda benshi bizwi ko basangiye ubwo bucibwe n’umwami. Ibyo ni nabyo byaje kuba intandaro y’intambara ya FPR. Abashyigikiye politiki ya Kayibanda na  babo(bakomeye kuri revolusiyo n’ibyayo), aribo nyine ba Twagiramungu n’abasangirangendo, ntibabuze kuva hambere no kwemera kwinjira mu ndiri y’ikirura babishaka (gushyigikira FPR), kubera icyo kintu kimeze nka mauvaise conscience baba bafite ku mateka. Kuribo, nta gushidikanya ko revoluyiso ya rubanda yagejeje kuri repubulika, ariyo kimenyetso cy’ubutegetsi bw’ibihe bishya. Abo rero ntibashobora gukozwa na gato ubutegetsi bwa cyami, bityo mu kujya gushaka Umwami no kumwizeza gutaha akabaho neza mu Rwanda, ni nk’uburyo bwo  kubwira abo bireba bose bati murebe nta kibi habe n’ihohoterwa rizongera kugirirwa umwami kimwe n’abasangiye nawe amahererzo y’ibyabaye mu gihugu.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Kuri ibyo ariko bikomereye Twagiramungu n’abo bareba ibintu ikimwe gutanga garantie ko bitazashoboka ko hagira abongera gutoterezwa uko bariho n’uko babona ibitekerezo, cyangwa se kubw’uko aribo bake mu gihugu. Ntabwo rero diskuru za Twagiramungu arizo zahagurutsa umwami, cyane cyane ko biboneka ko abafite ubutegetsi muri iki gihe mu by’ukuri ntacyo batwaye abavugwa ko aribo bake bagiye bahohoterwa cyane mu bihe bishize.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Ikindi kandi ukurikiye ibyabaye byose mu mateka y’u Rwanda, niba koko Twagiramungu n’ababona ibintu nkawe bashaka kwizeza ko bazabungabunga ubuzima bw’umwami, ariko biyibagiza ko iyo habaye ikintu kibi mu mateka haba hagomba no kubaho reparation(gusana ibyangijwe). Ntabwo rero Twagiramungu n’abo batekereza kimwe bavuga ko kugarura umwami no kumwizeza ko ibintu bizamugendekera neza bihagije. Hagombye kugaragazwa neza ko hariho ikosorwa ngo ibyabaye birimo guhohotera Umwami bitazongera. Birumvikana ko nibatangira amadiskuru ko ngo Umwami ariwe wahunze ku bushake bwe bitazabafasha na gato mu byo baba bagamije iyo begera Umwami. Bikumvikana nanone ko diskuru zivuga ko amatora ya kamarampaka yagenze neza kandi yarakozwe umwami ahejwe zitabafasha na gato mucyo bagamije igihe begera Umwami.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Niba Twagiramungu ashaka koko gucyura Umwami Kigeli V, hagombye amasezerano adashingiye gusa mu kwizeza Umwami ko azagenerwa ibyangombwa n’umutekano. Muri iki gihe Umwami ni umuntu usheshe akanguhe. Imyaka myinshi y’ubuzima bwe yayimaze hanze y’igihugu, kandi ntagikeneye kumenyerwa ibijyanye na avantages kuko aho ari ubu ari umutekano arawufite kandi n’ibyo kumubeshaho biramuhagije. Icyabuze muri urwo rwego byenda cyaba ari ukuba mu gihugu cy’abakurambere be. Bisobanura ko Twagiramungu na bagenzi be muri diskuru zabo bagombye cyane cyane kuvuga ku ruhare Umwami yagira mu migendekere y’igihugu kurusha uko bavuga avantages ngo biteguye kumugirira.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000"><strong><em>-Ku byerekeye abanyapolitiki babona Umwami nk’umuntu w’icyubahiro gusa: </em></strong></span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Abo nk’uko twabivuzeho ni abanyapolitiki banyuranye, bakunze gukurakuranwa mu gusura Umwami Kigeli, nta kindi bamutegerejeho uretse guha icyubahiro umuntu wahoze uyobora igihugu. Ibyo aribyo byose uko kugerageza kwegera umwami nabyo bifite icyo bisobanuye. Ni agaciro afite bamubonana, kandi bafite uko bemera ubwami bwe n’ubwo batabivuga ku mugaragaro kubera ntiteranya ya kinyarwanda. Ububasha kamere (autorité naturelle), umwami yagira mu mingendekre y’ubuzima bw’igihugu ntibabuyobewe. Bityo kuri abo banyapolitiki, biraruta kubanza kwereka Umwami ko nta kibazo bafitanye nawe muri politiki zabo, ariyo mpamvu bajya kumushaka. Bagomba kuba batekereza ko baramutse bigaragaje neza mu maso y’umwami byatanga isura nziza ku byo bateganyiriza abanyarwanda. Muri make bamera agaciro n’ububasha umwami afite, n’ubwo ku bw’amateka ndetse n’ibyabaye byose bumva byaba ari risque ikomeye kwemera ko bashyigikira Ubwami mu Rwanda.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000"><strong><em>-Ku bashyigikira Umwami ku mugaragaro: </em></strong></span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Yaba amashyaka (ubu make cyane), yaba abantu ku giti cyabo berekana ko bashyigikiye Umwami ndetse no kwimika ubwami bugendeye ku itegekonshinga mu gihugu, harimo naho risque ikomeye kuri bo,  ariko ababyiyemeje kugeza ubu ntibabyitwaramo nabi. Birumvikana ko imijugujugu iba myinshi kuri abo biyemeje gushyigikira umwami ku mugaragaro. Yaba imijugujugu ituruka ku bujiji bwa bamwe bwo kudasobanukirwa, yaba imijugujugu y’abantu batihanganira na gato ko u Rwanda rwokongera kugendera ku bwami. Kabone n’iyo batagaragaza impamvu nyayo kwamagana cyane ubwami igihe ababushyigikiye babikomojeho, ariko imijugujugu iterwa abashyigikiye umwami iba ityaye. Bazagira bati abashyigikiye umwami ni ba bantu b’ibicucu, bareba hafi, baguzwe kubera ubugoryi buranga bene sebahinzi n’ibindi byinshi…</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Muri rusange gushyigikira Ubwami bugendeye ku itegekonshinga bisaba gukomeza umutsi, ndetse no kwemera kugagaragara nk’igicibwa. Ariko ibyo ntibibuza ko ababona inzira y’ubwami bugendeye ku itegekonshinka nk’intandaro y’ubumwe, ubwiyunge n’ubwumvikane mu muryango nyarwanda gukomera kucyo bemera ( même en étant seul contre tous). Burya conscience populaire (imyumvire rusange ya rubanda) ni ikintu kitoroha kurandura cyane cyane iyo cyifitemo ukwibeshya, ariyo nayo mpamvu abashyigkiye ubwami bugendeye ku itegekonshinga aribo bikomereye cyane muri iki gihe mu kugeza ku bandi programmes zabo, cyane cyane ko hari n’ababa badakeneye na gato ko ikibazo cy’ubwami cyakongera no kuvugwaho abantu bateranye ( jugement définitif et sans appel, selon Thaddée Bagaragaza).</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Ibyo icyakora ntibibuza ko abashyigkiye ubwami bugendeye ku itegekonshinga kuba aribo kugeza ubu bafite programmes zibasha kwakirwa no guhabwa icyizere n’Umwami w’u Rwanda Kigeli V, ndetse we yumva buri gihe yiteguye guhaguruka agafatanya  nabo mu kugerageza kuzahura igihugu. Kubera iki? Kubera ko Ubwami bugendeye ku itegekonshinga ari programme isana igihugu, igakosora amateka kandi igasubiza agaciro ku buryo bugaragara abarenganyijwe n’amateka, itabuze kandi kubumbatira ubumwe, Ukwishyira ukizana na demokarasi.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000"><strong>Ibyabaye ahandi bigatungana kuki bitashoboka mu Rwanda?</strong></span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Ni ikibazo nacyo buri wese ashobora kwibaza. N’ubwo ibihugu bitagira imigendekere imwe y’amateka, ariko haba ubwo uburyo bwakoze ahandi bukagira akamaro bushobora kugeragezwa no mu gihugu cyane cyane iyo ibibazo ibyo bihugu bifite byenda gusa. Ikibazo kibazwa abanyapolitki b’ingeri zose ni iki: Niba koko baharanira inyungu z’abanyarwanda kuki bahitamo kwireba ubwabo no kwanga kuva ku izima? Ni iki mu by’ukuri cyabuza u Rwanda kuba Ubwami bungendera ku itegekonshionga nk’uko tubisanga mu bihugu byinshi by’i Burayi? Ibihugu bigize Uburayi ibyinshi ntibyavanyeho ubwami, ahubwo byavuguruye ubwami ku buryo bujyana n’umuco wa demokarasi no kwishyira ukizana. Kuvuga ko muri Afrika Ubwami bugendera ku itegekonshinga budashoboka harimo ikintu cyo kwisuzugura no kutagira ubwigenge.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Abanyapolitiki kugeza ubu ntibashobora gutanga impamvu ifatika yo kudahitamo ubwami bugendeye ku itegekonshinga. Impamvu benshi bashyira imbere birinda kuzishyira ahagaragara, ariko bagira bati dusubiye inyuma abarwanashyaka bacu baba bararwaniye ubusa. Muri rusange ni nko gukeka ko ari nko kuba imbwa zirya zisubira kucyo zanze! Ariko mu bucurabwenge banavuga ko ushaka gusimbuka neza agomba kubanza gusubira inyuma gato, naho ubundi bitabaye ibyo icyo usimbuka ashaka kurenga byazamugora kukirenga..</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Abanyapolitiki benshi bo bahitamo ubu kuvuga bati twanze Ubwami nta kindi, ingaruka zizatubeho twe n’urubyaro rwacu nta kundi byagenda! Hari n’abagira impungenge bagira bati nta wamenya, umwami ashobora kwemera ko agendera ko itegekonshinga, nyuma agaca ruhinganuyma akimika ibya kera byakunze kwamaganwa n’abantu (karinga, ibishahu, ubuhake…). Bakagira bati ubwami ni kimenyetso cy’agasusuzuguro ku bakurambere bacu n’ibindi n’ibindi.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Hari cyo ariko abanyapolitiki biyibagiza muri iki gihe iyo bamagana ubwami. Mu gihe tugezemo (moderne), ubutegetsi bushingira ku itegekoshingiro (Constitution). Iyo nyandiko ngenderwaho iba imeze nka contrat abaturage bagomba gutora (gusinya), iyo ishyizweho mu bwisanzure na demokarasi ntako iba isa. Niyo igena imigendekere y’ubutegetsi mu gihugu, haba ku bireba Urwego rw’umwami n’urwego rwa guvernoma. Bityo ibyo bamwe bita ubwiru ntibiba bigikora igihe bitari mu itegekonshinga ryumvikanyweho, kandi hagomba kubaho uburyo bwo kurinda ubusugire bw’itegekonshinga. Hari bamwe icyakora badahisha icyo batekereza, ugasanga bagira ngo erega „bariya bantu“ ni abanyamayeri, dushobora kumvikana kuri ibyo hanyuma bagaca inyuma bakatugarura ku bya kera: Gutekereza gutyo biranga abanyapolitiki batiyizera kandi batemerea ko U Rwanda rwakongera rukazanzamuka rukaba u Rwanda rubereye bose.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Nta gitangaza rero ko u Rwanda rushobora guhindura uburyo bw’imitegekerere, rugahitamo imitegekere ifasha abanyarwanda kubana mu bumwe nko guhitamo ubwami bugendeye ko itegekonsinga. Byabaye ahandi henshi ku isi, kuki bitabaho mu Rwanda? Mu gihugu cya Hispania (Espagne) ni urugero, kuva mu 1975 biyemeje kureka ubutegetsi bwa repubulika bahitamo ubwami bugendeye ku itegekonshinga. Ubwo abayobozi ba repubulika bari basigaye nta kindi bategekesha uretse igitugu, umunyagitugu wa nyuma wa  repubulika ariwe Francesco Franco, mbere y’uko yitaba Imana yasize afashije abanyahispania guhitamo kugarura umwami wabo wabaga mu buhungiro. Umwami Juan Carlos kimwe mubyo yihatiye agitangira ingoma ye kwabaye gusigasira amahame ya demukarasi mu gihugu. Ni kuki rero, ni uwuhe muziro uriho mu Rwanda, watuma nk’urwo rugero rw’igihugu cya Espagne rudakurikizwa?</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000"><strong>Ni iki abami ba nyuma b’ u Rwanda batandukaniye ho n’aba kera?</strong></span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">Mu kwanzura, reka tuvuge ko kimwe mu bitera imyumvire mibi ku byerekye ubwami mu Rwanda ari ukuvangavanga ibintu (amalgame). Hari abantu bafata ibintu byagiye biba mu bwami kera cyane (icyo gihe byari bifite agaciro kabyo), ibyo ni nko guhaka, gushahura n’ibindi, hanyuma kandi bagafata ibintu by’imico yazanwe na gikolonize (gukoresha uburetwa, shiku, gukubita abantu ibiboko nk’aho ari abacakara), ibyo byose bakabifata bakabirundurira ku bwami muri rusange. Nyamara hari ikintu kiboneka ku muntu wese ushaka gufungura amaso. Kuva mu Rwanda hagiyeho Umwami w’umukristu mu 1931, nibwo hatangiye indi mibonere y’ubwami bw’u Rwanda. Ibyo bigaragarira nko mu isengesho Umwami Rudahigwa yavuze atura u Rwanda ho Kristu Uwami, aho yavuze imigenzo igomba kuranga umwami w’igihe tugezemo. Umwami Rudahigwa yagiye ahindura byinshi mu mibereho y’abanyarwanda, kandi abikorera mu gihe cy’ubutegetsi bwa gikolonize (aribo bategekaga nyabyo). Umwami Kigeli V  ageze ku ngoma we yashyizeho n’akarusho, atangaza inzira y’ubwami bugendeye ku itegekonshinga. Ibyo ntiyabonye umwanya wo kubishyira mu bikorwa kubera imidugararo yakurikiye. Ni kuki rero ubwo bushake bwo guhindura ibintu bw’abami modernes u Rwanda rwagize byakomeza gupfuba, mu gihe biboneka ko ibyo abanyarwanda bagerageje byose kugeza iki gihe byananiranye? Ni icyo rero abashyigkiye Ubwami bugendeye ku itegekonshinga bagira bati dusubire ku isoko. Dusubire inyuma gato kugira ngo tubashe gusimbuka neza imitego yose ibuza abanyarwanda kubana mu mahoro. Ibyiza twaronkewe na repubulika (kuko nabyo birahari), tubigumane ariko tubishyize mu bwami bugendera ku itegekonshinga. Hari abakora politiki bakababatiza ko ari abanyanzozi, ariko habayeho inzozi zo kugendera kuri demukarasi mu Bwami bugendeye ku itegekonshinya byaba ari inzozi nziza nta kabuza, kuko cyaba ari n’igihano gihawe abifuza gutegekesha igitugu aho bava bakagera. Abanyapolitiki nibarebe inyungu z’igihugu n’abaturage mbere y’izindi nyungu izo ari zo zose.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #000000">J Chrys Bisangwa</span></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2012/06/03/kuki-hari-abanese-koko-umwami-kigeli-v-atahutse-byakurura-amakimbirane-mu-gihugu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Intore Bosco Habimana iherutse kwandika amateshwa atagira uko angana ku mwami Kigeli V! (L.Munyakazi)</title>
		<link>http://murengerantwari.unblog.fr/2011/11/04/intore-bosco-habimana-iherutse-kwandika-amateshwa-atagira-uko-angana-ku-mwami-kigeli-v-lmunyakazi/</link>
		<comments>http://murengerantwari.unblog.fr/2011/11/04/intore-bosco-habimana-iherutse-kwandika-amateshwa-atagira-uko-angana-ku-mwami-kigeli-v-lmunyakazi/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 04 Nov 2011 08:16:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Afrique des Grands lacs ou d'ailleurs]]></category>
		<category><![CDATA[Kigeli V & Royauté constitutionnelle]]></category>
		<category><![CDATA[Société]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://murengerantwari.unblog.fr/2011/11/04/intore-bosco-habimana-iherutse-kwandika-amateshwa-atagira-uko-angana-ku-mwami-kigeli-v-lmunyakazi/</guid>
		<description><![CDATA[&#160; &#160; INTORE BOSIKO HABIMANA NI INDASHISHWA   Ibintu uwiyita Bosiko Habimana yanditse ku itariki ya 29 Ukwakira 2011 kuri Nyakubahwa Umwami Kigeri V Ndahindurwa biteye isoni n’agahinda. Nta gitangaje ariko, kuko ngo umugaragu yikiriza iyo shebuja ateye. Koko rero, niba uwitwa ngo ni umukuru w’Inkotanyi ahorana imvugo nyandagazi mu kanwa, byashoboka bite ko abambari [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p class="MsoNormal"><strong><span>INTORE BOSIKO HABIMANA NI INDASHISHWA </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span>Ibintu uwiyita Bosiko Habimana yanditse ku itariki ya 29 Ukwakira 2011 kuri Nyakubahwa Umwami Kigeri V Ndahindurwa biteye isoni n’agahinda. </span><span>Nta gitangaje ariko, kuko ngo umugaragu yikiriza iyo shebuja ateye. Koko rero, niba uwitwa ngo ni umukuru w’Inkotanyi ahorana imvugo nyandagazi mu kanwa, byashoboka bite ko abambari be bamusumbya ikinyabupfura? Mbisubire mo,<span>  </span>ibintu Bosiko Habimana yanditse ku Mwami Kigeri V bigaragaza ko ashishwa nabi, ko nta gatima cyangwa se roho akigira muri we.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Niba ikibazo cy’umwami Kigeri V Ndahindurwa nta reme gifite, kikaba nta n’impungenge giteye ubutegetsi bwa Mukotanyi,<span>  </span>ni mpamvu ki uwiyita “umushakashatsi” <span> </span>Bosiko Habimana (Tomo Ndahiro) yagita ho igihe ngo arandika amateshwa amutesha akagarama k’agaciro ashobora kuba yari asigaranye?</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Mu mwandiko wometse hano, ndifuza kwerekana ko umwandiko wa Bosiko Habimana wuzuye mo ubuswa, ubucucu, ubunyamusozi n’ubushizi bw’isoni.</span></p>
<p class="MsoNormal">
<p class="MsoNormal">
<p class="MsoNormal"><img src="../files/2011/05/tomndahirourwangoyangakiliziyagatolikaarukomorahe.jpg" alt="tomndahirourwangoyangakiliziyagatolikaarukomorahe.jpg" align="right" /><strong><em>&laquo;&nbsp;Uyu <a title="Permalien" href="../2011/05/15/umunyamakuru-ushinzwe-ubuvugizi-bwa-rpf-afite-formation-ya-moniteri-agri-inzozi-news/" rel="bookmark">munyamakuru ushinzwe ubuvugizi bwa RPF ngo afite formation ya moniteri agri!&nbsp;&raquo; (NDLR)<br />
</a></em></strong></p>
<p class="MsoNormal">
<p class="MsoNormal"><strong><span>1.<span>         </span>Ibyo Habimana yanditse yabivomye mu kihe kinamba? </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span>Impeta Habimana yahaye Kadafi yo kumugira umwami w’abami bo muri Afurika yayicuriye hehe? Ifite gaciro ki? Ishingiro ryayo ni irihe? Iby’uko abami babaye ho ku bw’imari ya Kadafi yabimenye ate ? Tuvuge se ko indege, imiturirwa n’ibikingi bya Kagame byavuye<span>  </span>mu makashi ya Kadafi ? Ni we se waba waramwibiye ibanga ry’uko abami bo muri Afurika </span><span>bari</span><span> ho ku bwa Kadafi ? N’iyo byaba ari na byo kandi, nta kintu byaba bivuze mu rwego rwa Afurika kuko kuri uwo mugabane w’isi hari abami bane gusa: uw’uRwanda (Kigeri V), uwa </span><span>Lesotho</span><span>(Letsie III), uwa Maroko(Muhamedi VI) n’uwa Swazirandi (Mswati III). <span> </span>Kadafi aramutse yaragiriye ubutoni abo bami, ntibyagombye guca igikuba. Kandi rero si amanyakuri, ni bya bipindi bamenyereye kuvanga na siyasa!</span></p>
<p class="MsoNormal">
<p><span id="more-2355"></span><span>Ibyo guha abategetsi impeta z’icyubahiro Habimana yabiherewe na nde ububasha ? Kuki abayobozi ba Afurika abita abami? Iyo yihangisha ho<span>  </span>ibintu nk’ibi yumva ari igiki mu bantu ? Yishyira mu ruhe rwego uretse urw’abamotsi ? Burya ngo umusazi arasara akagwa ku ijambo! Icyakora icyo umuntu yavana mu rukonjo rwa Habimana, ni uko yemera nibura ko umwami Kigeri V ari mu nteko y’abandi bami kuko iyo ajya kuba atari umwami<span>  </span>ntaba yaratumiwe mu bitaramo by’abami. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Habimana yabwiwe na nde ko umwami Kigeri V yajyaga<span>  </span>mu bitaramo by’umwirato Kadafi yatumiraga mo abami? Umubano we na Kadafi yawumenye ate niba atari ugutabira? Kuki yihangisha ho guha inama umwami Kigeri V atazimusabye? Yaba se ari mu kanama umwami aherutse gushyira ho? Mbese Bosiko Habimana ashobora<span>  </span>gusubiza ibyo bibazo byose ku buryo buboneye? Bosiko Habimana agomba kuba yaravomye ibinamba byo ku Kinamba!</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span>2.<span>         </span>Ngo umwami Kigeri V yatatiye uRwanda ubuzima bwe bwose!!</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span>Niba hari abantu baneye isoni, Habimana ari mu ba mbere. Ubonye ngo atinyuke kuvuga yuko umwami Kigeri V Ndahindurwa yatatiye igihugu cye ? Bigaragaza ko nta n’ipaji y’amateka y’uRwanda uwiyita « umushakashatsi » Habimana yigeze asoma. Nta kintu na gito azi ku buzima bw’umwami Kigeri V, nyamara akarenga akishyira mu mubare w’ « abashakashatsi »(aho babuze !). Nyamara vuba aha ni bwo umunyamakuru Rubereti Mukombozi yibukije muri make ingingo z’ingenzi z’ubuzima bw’umwami Kigeri V ! Kuki, mbere yo kwandika amahomvu, Habimana atabanje gusoma inkuru nyayo y’ukuntu umwami Kigeri V yahirimbaniye uRwanda kandi agaharanira imibereho myiza y’impunzi <span> </span>kugeza ubu?</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Kuva mu mwaka wa 1956 kugeza mu wa 1958, Ndahindurwa Yohani Batisita yabaye Umukarani mu Biro by’ubutegetsi bwa Teritwari ya Asitirida. Mu mwaka wa 1959 yazamuwe mu ntera agirwa sushefu wa Bufundu ayobora akarere ka Kami n’aka Rukondo. Umwami Kigeli V Ndahindurwa Yohani Batisita yimye tariki 28 Nyakanga 1959 arahirira kuba Umwami w’u Rwanda ugendera ku itegeko nshinga<span>  </span>tariki ya 09 Ukwakira 1959, kugeza muri Kamena 1961. Nyuma gato y’aho amariye gutangira imirimo ye, yagiye<span>  </span>kubonana n’Umunyamabanga<span>  </span>mukuru wa Roni, Bwana Dag Hammarskjold, wari mu ruzinduko i </span><span>Kinshasa</span><span> (Léopoldville) muri Kongo. Barabonanye baraganira, hanyuma umwami afata icyemezo cyo<span>  </span>kuzajya i </span><span>New York</span><span> gushyikiriza ubutumwa bwe Inteko rusange y’Umuryango w’Abibumbye . Amaherezo yaje kujya i </span><span>New York</span><span> avuga ijambo mu Nteko rusange ya Roni ayisaba ubwigenge bw’uRwanda. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Inteko rusange yakiriye neza ibyifuzo by’Umwami Kigeri V nuko itora ryayo ryemeza ubwigenge bw’u </span><span>Rwanda</span><span>. Inteko rusange kandi yahaye Ababirigi amabwiriza atatu: gucyura impunzi zose z’Abanyarwanda, gusubiza Umwami Kigeli V ku mirimo ye, no guha u </span><span>Rwanda</span><span> ubwisanzure bwo kwitegeka ubwarwo. Kuba ari we wasabye Roni gushyira ho izo gahunda, umwami Kigeri V ntiyashoboraga kuzitatira!</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Igihe Umwami yagerageje kugaruka mu gihugu ngo akomeze imirimo ye, ntibyamworoheye<span>  </span>kwinjira mu </span><span>Rwanda</span><span>. Abasirikari b’Ababirigi </span><span>bari</span><span> bikwije ku mipaka yose kandi bahawe itegeko ryo gufata umwami Kigeri V babonye agerageje kugaruka mu </span><span>Rwanda</span><span>. Umwami Kigeri V yururukiye muri Tanzaniya noneho afata icyemezo cyo kwinjira mu </span><span>Rwanda</span><span> anyuze i </span><span>Burundi</span><span>. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Umwami Kigeri V ageze i Kigari, abantu bamwakiranye ubwuzu. Ibyishimo ariko byamaze igihe gito. Koko rero, Ababirigi bahise bamufata,<span>  </span>bamwuriza indege bamujyana i </span><span>Bujumbura</span><span> maze bamufungisha ijisho. Aho perezida Yuriyusi Nyerere wa Tanzaniya (Tanganyika) amenyeye inkuru y’ifungiranwa rye, yahise yoherereza teregaramu Guverineri w’uRwanda n’uBurundi,<span>  </span>amusaba guhita areka umwami Kigeri V akaza i Dar- es- Salaam, bitaba ibyo agashyira mu munyururu Ababirigi bose bari mu gihugu cye. Kuva icyo gihe ni bwo umwami Kigeri V yavukijwe kugaruka mu </span><span>Rwanda</span><span> kugeza n’uyu munsi. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Nyamara n’ubwo umwami w’u Rwanda Kigeri V Ndahindurwa abundiye mu mahanga,<span>  </span>aracyafite isumbwe mu gihugu, byendeye ku murage<span>  </span>n’umuco gakondo. Uwavuga ko ari we “Muntu ukwiranye<span>  </span>n’ibihe turi mo” cyangwa se ko ari we “Mugabo wa nyuma ugihagaze yemye”, yasanga<span>  </span>ibyo byose bimubereye. Icy’ingenzi mu biranga ubuzima bwe ni uko icyubahiro n’igitinyiro bye bishinze imizi mu bwiyoroshye bwe no mu rukundo afitiye igihugu. Umwami w’uRwanda Kigeri V Ndahindurwa ntiyigeze atezuka.<span>  </span>Mu rwego rwo gufasha abatishoboye, ntiyigeze aruhuka ataraha amiringiro abari mu kaga kurusha abandi. Ibi bigaragazwa n’imidari y’ishimwe<span>  </span>itabarika yahawe kubera ibikorwa bye bwite by’ingirakamaro. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Koko rero, Umwami Kigeri V yahawe n’Umuryango Mpuzamahanga w’Ubuzobere mu Ngamba impeta y’“Inyenyeri Iharaze Zahabu” kubera ubwitange bukomeye yagaragarije impunzi z’Abanyarwanda muri Afurika. Ibyamuhesheje iyi mpeta kandi yabikoze bitamubujije imirimo ye isanzwe y’ubwitange mu Kiriziya, dore ko ari umukirisitu w’intangarugero. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Umwami Kigeri V yahawe umudari w’ “Ubumanzi” n’Umuryango w’Ubuvandimwe buhebuje bw’Isakaramentu<span>  </span>ritagira inenge wo mu mujyi wubashywe wa Lisbon muri Porutugari, ahabwa umudari w’Urwego ruhanitse rw’Intungane Mikayire w’i Wingo (Inzu ya Braganza muri Porutugari), ahabwa umudari w’Urwego rw’Ubutasamanywe Icyaha<span>  </span>rwa Vila Viçosa (Inzu ya Braganza muri Porutugari), ahabwa umudari w’Urwego rukuru rw’Umwamikazi Sheba (Inzu ya Nyabami wa Etiyopiya), ahabwa umudari w’Urwego rw’Abasirikari n’Abatabarimpabe rw’Intungane Razaro w’i Yeruzaremu. Kuva ku Nzu ya Nyabami wa Etiyopiya kugeza ku Nzu y’ubwami bwa Jorujiya n’iy’ubwa Misiri, impeta n’imidari bamwambitse ni byinshi ku buryo kubibarura byabera benshi agashobero.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span><span> </span>Kwinjira mu<span>  </span>biro bye ni nko gutemberezwa mu cyumba gitatse ibintu by’agaciro gahanitse cyane. Imidari ya zahabu n’iya feza itendera<span>  </span>ikurikije urunyiriri rw’inzego z’icyubahiro z’abami na nyabami. Aho kubivana ho impamvu zo kwikuza ubwe, Umwami Kigeri V abona<span>  </span>ko ibyo byose ari ibimenyetso by’ishimwe gusa. Ku muntu wigeze kuba ku butegetsi bw’ikirenga mu mateka y’uRwanda, ibyo bintu ni urwibukiro rwuje inganzo, kuko byose babimuhaye<span>  </span>abikwiriye. Ibyo bimenyetso rero bifite<span>  </span>icyo bigaragaza ku buzima, ku mico, ku mutima n’imibereho by’umwami Kigeri V Ndahindurwa. Yatumbagiye ku isonga y’ubwamamare aturutse ahantu h’intamenyekana. Yigeze kwikura<span>  </span>ibishura n’igisingo ajya guharanira ubwigenge bw’u </span><span>Rwanda</span><span> mu gihe igihugu cyari kigeze ahakomeye. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Nguwo umuntu Bosiko Habimana avuga ko ngo yatatiye igihugu cye n’Abanyarwanda! Agomba kuba amwitiranya n’undi muntu. None se kuki ibyo abandi bose babonye kandi bazi Habimana atashoboye kubimenya byatewe n’iki? Abo umwami Kigeri V yafashije<span>  </span></span><span>bari</span><span> mu ngorane z’ubuhunzi cyangwa abo yashakiye ibya ngombwa by’ amashuri,<span>  </span>kuki Habimana abo bose yaba atabazi? None se Fondasiyo y’umwami Kigeri V yishyize ho? None se imaze igihe kingana iki?<span>  </span>Habimana se yaba atazi akamaro iyo fondasiyo yagize kugeza magingo aya? </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Mu kinyarwanda birasanzwe ko injiji n’agahwishi birinda gufata ijambo, ariko Habimana yabitaye i Burenga. Yigize inshyanutsi yasazwe n’amashyari<span>  </span>no gusebanya. Ubonye ngo arihanukira ngo<span>  </span>umwami Kigeri V ntacyo yamariye uRwanda n’Abanyarwanda, kandi amateka amugaragaza nk’umwami warwitangiye akarunambira! Habimana ntiyabuze kimwe cyo iyo ajya kuba yari afite agaciro aba yaragatakaje kose.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Dore nk’ ibyo bamwanditse ho ku itariki ya 21 Gicurasi 2011: </span><strong><em><span>“MBEGA AKAGA!!!!! <span> </span>Niko, uyu ngo ni Tom Ndahiro (Bosiko Habimana)abamuzi aba muzima!!! Ni byo koko ngo agasozi kashize abagabo imbwa ziha amazina!!!! Kubona umushenzi nk&rsquo;uyu utazi no gutondekanay ibitekerezo yiha umunyacyubahiro nk&rsquo;uyu akamuhangara bigeze aha!!!”</span></em></strong><span>(in leprophete).</span></p>
<p class="MsoNormal"><span> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span> </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span>3.<span>         </span>Umwami Kigeri V Ndahindurwa akwiriye gutahukana icyubahiro cye </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span>Mu myanzuro ya 1579, 1580 na 1605, Inteko Rusange y’Umuryango w’Abibumbye<span>  </span>ntiyigeze iteganya ko umwami Kigeri V Ndahindurwa yataha nka rubanda. Kuki Habimana yirengagiza iyo myanzuro nk’aho itakiri ho? None se kuki Habimana yumva ko umwami Kigeri V ngo yatahuka nka se na sekuru? </span><span>Aba</span><span> se hari ubwo baba barigeze igisingo no kuvugirwa n’ingoma?<span>  </span>Ariko muzi ko Habimana atireba uko areshya? Dore icyo umwanditsi wa leprophete avuga na none kuri Tomo Ndahiro(Bosiko Habimana):</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><em><span>“Se umubyara yakoraga kuri paruwasi bikamufasha kubona udufaranga two gutunga umuryango we. Gusa rero uwo musaza yaje kugira igishuko aterura amafaranga ya paruwasi yari agenewe gufasha abakene. Padiri mukuru byaramubabaje cyane kuko yakundaga uwo musaza ariko kubera ko uwo musaza atashatse gusubiza amafaranga y’abakene yibye, Padiri mukuru yafashe icyemezo cyo kumusezerera ku kazi. Icyakurikiyeho ni uko uwo muryango wagize ibibazo by’ubukungu, maze si ugukena uratindahara !”</span></em></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span>Niba se umubyara yarigeze kuba umukarani kuri misiyoni akahava nabi, niba sekuru ngo yarigeze kuba umwarimu i Kagayi(?), niba se Habimana ubwe yarigeze kuba moniteragiri, muri bose ni nde uri<span>  </span>mu rwego no ku ntera y’umwami<span>  </span>Kigeri V ku buryo yakagombye gutahuka kimwe na bo? </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Mu mwaka wa 2007, ni bwo umwami Kigeri V yagaragaje igitekerezo<span>  </span>cyo gusubira mu </span><span>Rwanda</span><span>,<span>  </span>Abanyarwanda baramutse<span>  </span>biteguye kumwakira no kumwemera nk’umwami ugendera ku itegekonshinga nk’uko yabirahiriye. Iki gitekerezo ntiyagihubukiye, ahubwo cyaje gisubiza ibyifuzo by’Abanyarwanda batahwemye gusaba ko umwami Kigeri V yatahuka akazanzamura uRwanda. Hashize imyaka myinshi hari ho amashyirahamwe n’amashyaka ya poritiki ashyigikiye uwo mugambi, ndetse na n’ubu haracyavuka andi mashyaka aharanira ubwami. Ingamba zose zarateguwe z’ukuntu uwo musaza wahonotse Abidishyi yazabahwitura bakagarura akenge, bakemera ko igihugu kiyoborwa mu bwangamugayo,<span>  </span>mu butabera, mu kuri no mu bwumvikane. Abirata ko bubatse iminara ikora ku ijuru nk’uw’Ababeri, kandi batarayiteretse kuri iyo<span>  </span>misingi, baba se batarabona ibimenyetso by’uko igiye kubarindimukira ho bidatinze? Kuki batiyumvisha ko umwami Kigeri V bataye kandi ari we buye mpuzanguni yabakura mu mage biroshye mo agakiza n’igihugu akandare bagikururiye? Mbese kuki bakomeza kumubeshyeshya ngo inzu ye y’i Nyanza gusa nk’aho ibindi byose bamwambuye atabifite ho uburenganzira? Maze ukumva imizindaro nka ba Habimana ngo ni bo bigisha abandi urukundo rw’igihugu! Waba ukunda igihugu cyawe n’abagituye ukabateza jenoside ari ko unabamisha ho za katiyusha? Hanyuma ukanakina ku mubyimba imirambo, ibimuga n’abapfakazi ngo ni wowe wabakijije! Waba ukenesha abanyagihugu kugeza ku butindi nyakujya ukivuga ibigwi ngo aha ukunda uRwanda? Waba waramariye abana b’uRwanda ku icumu no mu gihome no muri TIJE no mu mahanga ngo aha ni wowe urusha abandi gukunda igihugu?Waba ukibwataraye mo nk’isiha rusahuzi ukigamba ngo ni wowe ukunda igihugu? Umuntu wese wavuga atyo nka Bosiko Habimana yaba ashishwa nabi, kandi birakwiye ko abandi bamufata nyine nk’indashishwa. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Ibi bihe ni iby’amahina ntabwo ari ibyo guhoha.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Munyakazi</span></p>
<p class="MsoNormal">*********************</p>
<p class="MsoNormal">Moralité? (NDLR): <a title="Umwidishyi!" href="http://imboni.org/Umwidishyil_n%27_abanyamakuru_link.html" target="_blank">Abanyamakuru dusigaranye hanze aha! </a></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://murengerantwari.unblog.fr/2011/11/04/intore-bosco-habimana-iherutse-kwandika-amateshwa-atagira-uko-angana-ku-mwami-kigeli-v-lmunyakazi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		</channel>
</rss>
